1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Iza brojki o azilantima su ljudi

26. oktobar 2012.

U svetlu povećanog broja potražilaca azila, nemački ministar i njegovi sekundanti su, umesto da dižu dževu, mogli da otvore i drugačiju debatu: kako to usred Evrope još uvek toliko Sinta i Roma živi na ivici društva?

https://p.dw.com/p/16XWb
Foto: Daniel Bishton

Noje osnabriker cajtung (Osnabrik): „Bez ikakvog oklevanja, ministar unutrašnjih poslova Fridrih je potražioce azila iz Srbije i Makedonije paušalno okarakterisao kao ekonomske izbeglice koje zloupotrebljavaju nemačko azilantsko pravo. U tome je prisutno jedno moralno ogorčenje koja može da se upotrebi samo za stvaranje negativnog raspoloženja protiv čitavih naroda. Zna Fridrih da su potražioci azila pre svega Sinti i Romi, mada to ne kaže tako. U svetlu bitno povećanog broja potražilaca azila, Fridrih i njegovi sekundanti su, umesto da dignu dževu, mogli da otvore i jednu drukčiju debatu: kako to usred Evrope još uvek toliko Sinta i Roma živi na ivici društva da moraju da napuste svoju zemlju? Ti ljudi imaju loš ili nemaju nikakav pristup višem obrazovanju, delom žive u favelama, nemaju posao, a u mnogim mestima su žrtve otvorene netrpeljivosti i diskriminacije. Iza brojki se krije mnogo više od onoga što može da se prepozna iz jednostavno skrojenih ministrovih scenarija. U Berlinu je upravo otkriven spomenik Sintima i Romima ubijenih za vreme nacizma. Uz taj simbol bi bilo mnogo prikladnije da je kada bi se širom Evrope više govorilo o merama protiv izopštavanja – umesto toga, potražioci azila se – uz ukazivanje na to da dolaze iz sigurnih zemalja – generalno diskredituju kao simulanti…“

Sarbriker cajtung (Sarbriken): „Za razumevanje priliva potražilaca azila je važno to da veliki deo izbeglica čine Romi, narod koji u skoro svakoj zemlji nazivaju ciganima i koji su žrtve diskriminacije. U svojim zemljama, ti ljudi najčešće žive u nedostojnim uslovima, pri čemu svojim nekonvencionalnim stilom života sami ne doprinose mnogo smanjivanju predrasuda. Dilema ne može da se reši na nacionalnom nivou, Nemačka ne može u Evropi sama da bude nadležna za ljudsko dostojanstvo. Neophodna je ciljana pomoć na licu mesta, a za to bi mogla da se pobrine Evropska komisija sa svojih 27 komesara od kojih ni polovina nema šta da radi…“

Ostavka zbog pokušaja uticanja na medije

Pre nekoliko dana, portparol Hrišćansko-demokratske unije (CSU), Hans Mihael Štrep, pozvao je telefonom minhensku redakciju televizije ZDF i stavio uredniku do znanja da nije poželjno prikazivanje filma o opozicionim Socijaldemokratama. ZDF je odbio da ga posluša, izneo čitavu stvar u javnost, a bavarski premijer Horst Zehofer je naložio Štrepu da podnese ostavku.

Noje vestfeliše (Bilefeld): „To što je premijer Zehofer brzom reakcijom zapovedio Štrepu da podnese ostavku, bilo je neophodno. Jedna stranka koja želi da ukloni svog političkog protivnika sa pozornice, za koalicionim stolom u Berlinu više nema adute – i to je Zehofer dobro procenio. Inače, upravo je arogancija vlasti i u Baden Virtembergu udaljila ljude od Unije. Gde god vidite da je jedna stranka na vlasti duže od decenije, u njoj ćete videti znake fantaziranja o političkoj svemoći…“

Minhner merkur (Minhen): „Ovaj postupak bi za Hrišćansko-socijalnu uniju još dugo mogao da bude izvor problema. Hans Mihael Štrep je svojim telefonskim pozivom izazvao veliko uzbuđenje medija. To uzbuđenje ne može da opravda samo Štrepova ličnost, već to što je on postupio kao da je u pitanju normalna rutinska procedura. Moguće je da u ZDF-u osetljivo reaguju na nešto što minhenskim novinarima uopšte ne izgleda neobično. A to je voda na vodenicu opozicije. Kada je reč o ekonomskoj snazi, nezaposlenosti, kvalitetu života, ona u predizbornoj kampanji nema argumenata. Ona polaže nade u uopšteni slogan: vreme je da drugi dođu na vlast. Posle Štrepovog telefonskog poziva, taj slogan je odjednom postao vrlo konkretan.“

Švebiše cajtung (Lojtkirh): „Sigurno ima pametnijih i opreznijih stranačkih portparola od Hansa Mihaela Štrepa. Juče je on podneo ostavku – verovatno pod pritiskom svog bavarskog premijera. To se moglo očekivati kada se saznalo da je Štrep više puta pokušavao da spreči javne servise da izveštavaju o političkim protivnicima (…) Ova afera dokumentuje dvoličnost stranaka. One stalno pričaju kako su za slobodu medija. Međutim, stranke odavno vode glavnu reč u javnim servisima poput ARD i ZDF. Mnoge rukovodeće pozicije u tim kućama koje se finansiraju novcem od pretplate, dele se na osnovu stranačke pripadnosti a ne prema novinarskim kvalifikacijama. U radio i televizijskim kućama, takav uticaj je odavno prisutan. Iz takve pozicije moći, zalaganje za slobodu štampe na sva usta ne pada teško.“

Pripremio: Saša Bojić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković

Hans-Mihael Štrep
Hans-Mihael ŠtrepFoto: picture-alliance/dpa