1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Izbori u kriznoj zemlji

Janis Papadimitriu19. septembar 2015.

Na izborima u Grčkoj čak devet stranaka ima dobre izglede da uđe u parlament. To se u poslednjih 60 godina nije dogodilo u toj zemlji. Na izbore izlazi 19 stranaka.

https://p.dw.com/p/1GZ1H
Griechenland Alexis Tsipras und Vangelis Meimarakis TV-Debatte
Aleksis Cipras i Vangelis MeimarakisFoto: picture-alliance/AP Photo/T. Stavrakis

Na izborima u nedelju (20.9.) ukupno 19 stranaka se bori za mesto u nacionalnom parlamentu. Sudeći po anketama, gotovo je isključeno da neka od njih u prvom krugu osvoji apsolutnu većinu. Sve do izbijanja dužničke krize 2009. u Grčkoj je po pravilu vladala samo jedna stranka, ili je pokušala da što brže iznudi održavanje novih izbora kako bi “prigrabila“ apsolutnu većinu. Posezanje za moći na takav način u Grčkoj je bilo moguće dobrim delom zbog grčkog izbornog sistema koji nagrađuje najjaču političku snagu s „bonusom“ od 50 mandata. Cilj je podržati kreiranje što stabilnije vlade i sprečiti dugotrajno „cenkanje“ oko ministarskih fotelja.

Drugim rečima, ako u nedelju levičar Aleksis Cipras ili šef konzervativaca Evangelos Meimarakis osvoje samo glas više od konkurencije, njegova stranka dobiija još 50 mandata. Pa čak i s tim bonusom, najveća stranka u parlamentu neće moći sama da formira vladu i moraće da potraži partnera.

Jorgos Cogopulos, politikolog i saradnik atinskog trusta mozgova ELIAMEP, smatra: „Razlog za rascepkanost političke scene je razočaranje i čak očaj mnogih građana u Grčkoj. Posebno mladi ljudi okreću leđa etabliranim političkim snagama i poverenje poklanjaju radije manjim strankama ili uopšte ne idu na birališta.“

Levica posvađana

Vrhunac nezanimanja za izbore dosegnut je na Evropskim izborima 2009., kada 47,37 posto građana s pravom glasa nije otišlo na birališta. Tada se već dobrano nazirala kriza. U godinama koje su usledile Cipras je uspeo da privuče mnoge do tada nezainteresovane. Hoće li mu to i ovaj put uspeti, za sada se ne zna. Nakon što je nacionalni parlament sredinom avgusta usvojio novi paket štednje, nekoliko desetina poslanika je iz protesta je napustilo Sirizu i osnovalo levo-radikalnu stranku “Narodno jedinstvo”. Na ovim izborima se konačno, kao ozbiljna politička snaga, želi etablirati i evro-kritična partija starog komuniste Panajotisa Lafazanisa. Većina u omladinskoj organizaciji Sirize u međuvremenu je odbila da sledi Ciprasa. Još nije jasno hoće li oni pristupiti novoj stranci.Moguće je i da se nastavi “cepanje” Sirize, kaže Cogopulos: unutar stranke je sve uočljiviji takozvani “Pokret 53”, svojevrsna Ciprasova interna opozicija. To je grupa od 53 poslanika koji su podržali mere štednje, ali I koji sad Ciprasu više ili manje otvoreno šalju upozorenja da odbacuju pojedine zakone o primeni tih mera.

Grčki rudari protiv Ciprasa

„Istorija grčke levice je bogata polarizacijama i cepanjima”, napominje Cogopulos. O tome svedoči i aktuelna “ponuda” na političkoj sceni: osim Sirize i “Narodnog jedinstva”, oko naklonosti levih birača se bore i ortodoksni komunisti, leninjisti I “Antikapitalistička saradnja”. Konsolidira se, na drugoj strani, socijaldemokratija. Socijalistički PASOK i nekada vladajuća Demokratska levica se udružuju, a bivši premijer Jorgos Papandreou “gasi” svoju stranku koju je osnovao krajem 2014. Od toga profitira nova šefica PASOK-a, Fofi Genimata, koja se, sudeći po aktuelnim istraživanjima, može nadati osvajanju trećeg mesta na izborima.

"Leventis-fenomen"

Rascepkavanje političke scene će koristiti i jednom čoveku koji je do sada bio na glasu kao politički „klovn“ i koji sad verovatno vidi šansu svog života. To je 64-godišnji Vasilis Leventis, šef Unije centra i dugogodišnji prorok predstojećih katastrofa TV-u, najradije u svojoj emisiji iza ponoći. Od 1984. on predviđa krah ekonomije, korumpiranog političkog establišmenta, i sad je skoro „pogodio“. To bi birači mogli nagraditi, po nekim ranijim anketama mogao bi dobiti preko 5%, a po poslednjim je negde oko 3,5% I to bi moglo biti dovoljno za ulazak u parlament.

Leventis odjednom prima pozive na 20-minutne intervjue na TV-stanicama koje su ga proteklih 30 godina ignorisale. Svoj program je nedavno ovako sažeo: “Ukidanje dodatnih penzija i prevremenog odlaska u penziju. Smanjiti broj poslanika na 150, a plate političara “srezati” za 50 posto. Penzije bivših političara trebalo bi da snoseisključivo njihova penzijska osiguranja. Ukidanje penzija za 80.000 imućnih Grka s mesečnom platom većom od 33.000 evra, kao u Australiji. Ako sprovedemo tako hrabre mere, Grčka je za dva meseca opet na nogama.”

Griechenland Wahlen Parlament in Athen
Foto: picture-alliance/AP Photo/P. Giannakouris

Velika koalicija?

Ipak, istraživanja ukazuju na tesnu trku Sirize i desne Nove demokratije Evangelosa Meimarakisa. Kao najizgledniji kandidati za koaliciju sa pobednikom, bila to Siriza ili Nova demokratija, vide se partija Reka sa centra i nekada moćni socijalistički Pasok. Desničarski Nezavisni Grci kreću se oko cenzusa i ako ne uđu u parlament, Cipras će izgubiti dosadašnjeg partnera.

Postoji i mogućnost da niko ne dobije dovoljno da može da formira vladu uz pomoć manjih stranaka, što bi za rezultat imalo ili nestabilnu manjinsku vladu ili nove izbore. Tu je i mogućnost velike koalicije Sirize i Nove demokratije koju Cipras odbacuje. Kakvu god vladu da dobiju, ona verovatno neće uživati veliko poverenje Grka, smatraju upućeni.

Birališta u Grčkoj biće zatvorena u nedelju u 19.00, a oko 22.00 trebalo bi da se znaju preliminarni rezultati.