1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Izborni zakon RS obara državnu koaliciju BiH?

21. april 2024.

Izborni zakon RS usvojen je i pored upozorenja međunarodnih zvaničnika. Tamošnja vlast hoće da sprovede izbore samostalno, čemu se protivi i opozicija u RS. Koalicioni dogovor na nivou BiH ovim bi mogao biti poništen.

https://p.dw.com/p/4f0fz
Protesti opozicije 2022. u Banja Luci
Protesti opozicije 2022. u Banja LuciFoto: Dragan Maksimovic/DW

„Čini mi se da je rešenje da do sledećeg petka u Parlamentu usvojimo Izborni zakon Bosne i Hercegovine“, rekao je samo pre tri dana prvi čovek HDZ-a BiH Dragan Čović, nakon, kako su ga nazvali, sastanka sa poslednjim pokušajem da se deblokiraju reformski procesi. Čovićev višegodišnji optimizam po ko zna koji put nije ugledao svetlo dana, a kriza koja tek predstoji pokazuje da se i koaliciji na državnom nivou broje poslednji dani.

A do samo pre nekoliko dana ništa nije odavalo takav utisak, posebno nakon izjave predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, da je „BiH u zadnjih godinu dana napravila najveći napredaku odnosu na proteklu deceniju“.

Napredak na aparatima

Taj „napredak" počeo je da pada odmah nakon otvaranja pregovora BiH sa EU, zbog čega su domaći lideri jedva ispunili dva od potrebnih 14 uslova. U tom kontekstu je i Izborni zakon BiH, čije izmene je trebalo da dogovore domaći lideri ali je visoki predstavnikKristijan Šmit nekoliko dana nakon otvaranja pregovora nametnuo tehničke izmene.

Nepunih mesec dana kasnije Republika Srpska ima svoj Izborni zakon, kojim „izbacuje“ Centralnu izbornu komisiju BiH iz vođenja izbornog procesa na lokalnom nivou u RS.

„Republika Srpska ima pravni osnov odnosno nadležnost za sprovođenje izbora na svojoj teritoriji“, kaže Igor Žunić (SNSD), ističući da je najznačajnija promena u zakonu da mandat od sada pripada političkoj partiji a ne kandidatu.

Ipak, najznačajnija izmena je da nadležnost od CIK-a preuzima Republička izborna komisija (RIK) i da sudsku nadležnost od ustavnog suda BiH preuzima Vrhovni sud RS.

Neposredno pred usvajanje zakona upozorenja su stigla od američke Ambasade u BiH, OHR-a i Evropske unije, da se zakon ne usvaja jer je protiv preporuka OSCE-a i zadire u nadležnost CIK-a BiH, koji je poručuju, jedini merodavan da sprovodi izborni proces. Američka reakcija nakon usvajanja zakona bila je još oštrija.

Amerika spremna da odgovori

„Stvaranje paralelnog izbornog sistema predstavljalo bi neustavno i antidejtonsko delovanje i uskratilo bi biračima u Republici Srpskoj osnovno demokratsko pravo zagarantovano Ustavom BiH", saopštila je Ambasada SAD u BiH, navodeći da je spremna odgovoriti na antidejtonske i antidemokratske aktivnosti.

Na stvaranje paralelnog sistema upozorili su i iz OEBS-a, navodeći da usvajanje entitetskog zakona narušava ukupnu sigurnost i stabilnost zemlje.

„Apelujemo na Narodnu skupštinu Republike Srpske da povuče usvojeni Izborni zakon RS i pozivamo sve političke lidere u Bosni i Hercegovini da rade konstruktivno na nivou državnih institucija uz fokusiranje na unapređenje neophodnih reformi u interesu svih građana“, navode iz OEBS-a.

Visoki predstavnik Kristijan Šmit, kaže da ne sme doći do umanjenja standarda koje preporučuje OSCE/ODIHR (Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava pri OSCE), te da se o nadležnostima Centralne izborne komisije ne može pregovarati.

„Izmene i dopune koje je doneo visoki predstavnik sadrže pravila koja su već na snazi (uključujući pilot projekte za elektronsko brojanje glasačkih listića i identifikaciju birača, te restrukturiranje biračkih odbora u skladu sa pravilima ODIHR-a), ali one se mogu u potpunosti ugraditi u drugi zakon", saopšteno je iz OHR-a, odbacivši tako mogućnost primene tehničkih izmena koje je Šmit nametnuo, na usvojeni entitetski zakon.

„Mi smo donji"

„Mi smo donji i sa Šmitovim i sa vašim izmenama", poručuju iz opozicionih redova u RS, odbijajući da podrže entitetski zakon. Igranje sa zakonima na ovaj način čija je realizacija upitna, samo će pogoršati stanje, kaže opozicionar Nebojša Vukanović.

Nebojša Vukanović
Nebojša VukanovićFoto: D. Maksimović

„Kako mislite da imate dva zakona koja ste vi izglasali u isto vreme, ako se ostvari ovo što ste najavili sa Nerminom Nikšićem i pobratimom Dinom Konakovićem. I kakve će biti posledice. Hoćemo li gledati u lampu i izvlačiti kugle, bacati karte i grah, pa da vidimo po kojim izbornim pravilima da idemo“, kaže Vukanović.

Analitičari kažu da saga oko Izbornog zakona u RS ide očekivanim tokom. Vlast u Banjaluci ispunila je obećano nakon što je Šmit nametnuo izmene Izbornog zakona BiH, iako je praktično nesprovodiv jer predstavlja paralelizam.

„Jedino što nije u potpunosti poznato kakve će posledice proizvesti, pre svega po vladajuće u Republici Srpskoj, ali i samu Republiku Srpsku. Možemo očekivati novi krug sankcija, možda još oštrijih, posebno na ekonomskom planu", smatra komunikolog iz Banjaluke Mladen Bubonjić, ističući da iako SAD i EU naglašavaju da im nije cilj rušenje RS, da neće biti mnogo onih koji će se u zapadnim prestonicama potresti ukoliko dođe do nestanka Republike Srpske zbog konflikta koji bi isprovocirala vlast u RS.

NiP: Štitimo pravi poredak BiH

„U hipotetičkom scenariju da se RS sukobi sa centralnom vladom BiH ali i zapadnim silama, nije teško pretpostaviti ko bi izvukao deblji kraj. Nažalost, pored političke elite koja teži sukobu, u značajnoj mjeri bi posljedice snosio i narod, što očigledno vladajuće ne brine previše“, zaključuje Bubonjić.

Na produbljivanje krize upozoravaju i u Transparency Internacionalu BiH, poručivši da „samovolja autoritarnog režima uvodi zemlju u opasnu neizvesnost“.

„Usvajanje Izbornog zakona RS predstavlja pokušaj da se pravnim nasiljem spreči održavanje legalnih izbora i iskazane izborne volje građana", saopštili su iz ove nevladine organizacije.

Nesagledive posledice po BiH imaće potez vlasti u RS, kaže prvi čovek SDA Bakir Izetbegović, ističući da se radi o flagrantnom udaru na temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Iz stranke Narod i pravda poručuju da je Izborni zakon RS neustavan jer „direktno derogira nadležnosti države koje su jasno propisane Izbornim zakonom BiH".

Bakir Izetbegović, SDA
Bakir Izetbegović, SDAFoto: Dragan Maksimovic/DW

„Zaštitićemo pravni poredak što uključuje adekvatne apelacije ka Ustavnom sudu BiH kao najvišoj pravosudnoj instanci čiji je primarni zadatak upravo zaštita ustavnog poretka države“, saopštili su iz stranke koja je u koaliciji sa SNSD-om na državnim nivou, što je od sada ozbiljno dovedeno u pitanje makar zbog nemogućnosti da se u ovakvim uslovima postigne bilo kakav dogovor.

Bošnjaci „puštaju" zakon

A usvojeni entitetski zakon sada će pred Veće naroda RS jer je Klub Bošnjaka već najavio stavljanje veta, što će značiti dalju proceduru do Ustavnog suda RS, koji do sada nema praksu obaranja zakona. Ipak, deo bošnjačkih političara stava je da na zakon ne treba stavljati veto, već pustiti da stupi na snagu ukazom predsednika. O toj opciji se razmatra jer bi u tom slučaju OHR-a mogao što pre reagovati kako se nadaju, poništavanjem zakona, s obzirom da pravno gledano zakon ne postoji do potpisivanja.

Postoji još jedna opcija kao izlazna karta za vlast iz cele ove priče, ali je za to potreban dogovor na državnom nivou, što je malo verovatno.

„Vi ćete doći u poziciju da donosite i sami rušite ovaj zakon na Veću naroda. Jer vam je to plan ukoliko se postigne dogovor oko Izbornog zakona BiH“, rekao je Dragomir Vasić, poslanik opozicionog SDS-a u Narodnoj skupštini RS.