1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Nauka

Izrael počeo s četvrtom vakcinom: Ima li tome kraja?

Fabijan Šmit
4. januar 2022.

Izrael sada preporučuje četvrto cepljenje za osobe starije od 60 godina. U nemačkoj su četvrti put vakcinisani ljudi sa visokim rizikom. Ima li kraja vakcinaciji? I da li se nazire imunitet krda?

https://p.dw.com/p/458WF
Vakcina po četvrti put, Izrael
Vakcina po četvrti put, IzraelFoto: Gil Cohen Magen/Xinhua News Agency/picture alliance

Dopunska cepljenja su neophodna jer se s vremenom smanjuje broj antitela u našoj krvi. Za mRNA cepiva je do kraja novembra 2021. važilo sledeće pravilo: treće doza posle šest meseci. No s pojavom omikrona postalo je jasno da ima smisla primiti treću dozu ranije, pa se sada preporučuje - već posle tri meseca.

Početkom januara 2021. izraelski premijer Naftali Benett iznenadio je sve pozivom svim građanima starijim od 60 godina da se cepe - četvrti put.

I u Nemačkoj ima onih koji su već primili četvrtu dozu cepiva protiv korone. Po pravilu se radi o osobama koje su pod velikim rizikom  - poput dijabetičara ili pacijenata koji primaju lekove koji potiskuju imunološki sistem. U ovim do sada retkim slučajevima, za četvrto cepivo odgovoran je lekar

Koliko još dopunskih vakcina?

Moramo li biti spremni na dopunsko cepljenje svakih šest meseci ili svake jeseni, slično kao kod gripa?

Lekari još ne znaju odgovor na ovo pitanje jer nedostaje relevantno iskustvo.

Pritom različiti aspekti igraju ulogu: verovatno će cepljenje protiv korone u budućnosti morati da prilagodi novim varijantama – slično cepivima protiv sezonskog gripa. Već sada se radi na brojnim novim cepivima protiv korone koja uzimaju u obzir određene mutacije u varijantama delta ili omikron.

Postaje li SARS-CoV-2 endemski?

Odlučujuću ulogu ima i dalji tok pandemije. Nije jasno da li će pandemija zamreti nakon četvrtog ili petog talasa ili će Kovid-19 i njegove varijante ipak postati endemski, dakle javljati li se redovno u pojedinim regijama i ostati s nama decenijama.

Sa tim je usko povezano pitanje kolektivnog imuniteta. Da li ćemo ga uskoro postići?

Da li do toga dolazi cepljenjem ili možda slučajnom zarazom, kao što se već nazire u velikim delovima Afrike? S obzirom na trenutne (visoke) stope incidencije, tako nešto bi se još uvek moglo da se dogodi i u Evropi.

Nisu bitna samo antitiela

Međutim, kada je reč o našem imunitetu, nisu bitna samo antitela. Na to ukazuje nerecenzirana studija koju je veliki tim istraživača iz Velike Britanije i Singapura objavio 10. novembra u časopisu Nature.

Istraživači su pronašli 58 medicinskih radnika koji su imali visok rizik izloženosti ovom virusu, ali se nisu razboleli, niti su imali pozitivan PCR test, a i serološki nalaz na antitela je bio neupadljiv.

Imunitet bez uočljivih antitela

Istraživači su pri tome otkrili da tih 58 ljudi takozvani "seronegativni zaposleni u oblasti medicine (SN-HCW)" imaju više takozvanih multispecifičnih memorijskih T-ćelija od uporedne grupe koja je radila sa značajno nižim rizikom od izloženosti virusu.

Ove T-ćelije su posebno usmerene protiv takozvanog kompleksa replikacijske-transkripcije (RTC), koji je odgovoran za umnožavanje virusa.

Istovremeno kod tih 58 osoba pronađena je povećana količina proteina IFI27, što se smatra pokazateljem vrlo rane infekcije koronom. Iz ovoga naučnici zaključuju da su ti ljudi imali "abortivnu" korona infekciju iza sebe inficirali se se ali se bolest nije razvila.

Moguće je dakle da su T-ćelije ovde rano prekinule infekciju koronavirusom. Ostaje nejasno odakle je ovih 58 ljudi dobilo svoj neobično jak imunitet: Možda ga je uzrokovala rana infekcija drugim koronavirusom, kao što je virus prehlade.

Stiže li imunitet krda?

Moguća posledica ovoga: Ponovljena izloženost koronavirusima, na primer ako SARS-CoV-2 zaista postane endemski i stalno dolazimo u kontakt s manje patogena, mogla bi rezultirati time da se naš imunološki sistem bolje pozicionira protiv njega - bilo antitelima ili T-ćelijama. To bi nas definitivno približilo stvaranju kolektivnog imuniteta.

Istraživači međutim upozoravaju da to sad niej razlog za neopreznost. Jer rizik da nismo imuni na SARS-CoV-2  je siigurno vrlo visok.

Ostaje pitanje hoćemo li sledeće jeseni morati ponovno primiti novu dozu cepiva. Vjrovatno - to ćemo to videti tek kada za to dođe vreme!

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu