1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Jačanje države i ekološki fanatizam, trendovi 2008.

Basic-Savic, Zeljka7. januar 2008.

Matias Horks je naučnik i bavi se budućnošću, prognozira trendove. On kaže da ekologija postaje neka vrsta nove religije i da se može govoriti ekološkom ektsremizmu ili čak ekološkom fašizmu koji nam prete.

https://p.dw.com/p/CgrM
Benzinska pumpa zarasla u travuFoto: Bi-Fuel Pictures

Na pitanje da li u svom izveštaju za 2008 godinu prognozira preuveličavanje klimatske katastrofe i njeno pretvaranje u religiju za spasavanje sveta, Matias Horks odgovra da klimatska katastrofa ukazuje na mnoge paralele sa religijom. U centru stoji apokaliptično vidjenje sveta kojer sopsteveno ili sva društva deklariše kao grešnike. Greh mora da se iskaje i obradi kroz forme koje veoma podsećaju na trgovinu indulgencijama u srednjem veku. Ako danas letite na dugolinijskom letu, plaćate doplatu od 15 evra sa kojima će negde biti posadjeno drvo. Ova logika oproštajnica za grehove bi mogla unačajno da se proširi.


Klimatska katastrofa može da promeni način života. Štednjom energije i smanjenjem količine ugljendioksida menjamo uobičajeni način ponašanja i rituale koji u mnogim religijama odredjuju svakodnevicu. I u simbolima ima paralela sa istorijom religije: Kitovi su andjeli novog doba a Al Gor moderni proročki lik.


Na pitanje da li je ipak potreban oderedjeni stepen uznemirenosti u javnosti kako bi došlo do promena Matias Horks je odgovorio da ne smemo zaboraviti da ideja o apokalispi može da posluži i totalitarnim režimima. Svakoj ideologiji potrebno je vanredno stanje. Maje su propale jer su sveštenici zahtevali sve više ljudskih žrtava kako bi umirili prirodne sile. Tokom sledećih godina bićemo svedoci kako se u ime klime zahtevaju sve veće promene ponašanja i to može biti na rubu eko fašuizma.


Govoreći o ulozi države u budućnosti Horks je rekao. S jede strane država se mora povući iz mnogih odlasti jer njen zadatak nije dotkloni svaki rizik i da prerasporedjuje sve više novca. Dugoročno je to neodrživo. Medjutim, u nekim ovlastima mora još više da se angažuje- recimo u obrazovanju, zdravstu i bezbednosti.






►◄