1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Jevrejima je u Iranu „bolje nego u Evropi“

17. maj 2017.

Izrael i Iran su zakleti neprijatelji. Pritom u Iranu živi druga po veličini jevrejska zajednica na Bliskom istoku. Za direktora Jevrejskog komiteta u Teheranu Sijamaka Morasadega to ne predstavlja nikakvu protivrečnost.

https://p.dw.com/p/2d5BT
Iran - Juden im Iran
Foto: DW/T. Tropper

DW: Kako je živeti kao Jevrej u Islamskoj republici?

Sijamak Morasadeg: Mnogo bolje nego što misli većina ljudi. Jevreji su ovde priznata manjina, mi možemo slobodno da ispovedamo svoju veroispovest. Samo u Teheranu ima više od 20 aktivnih sinagoga i više od pet košer-mesara. U nekim evropskim zemljama to nije dozvoljeno zbog zaštite životinja. Generalno se može reći da je Jevrejima u Iranu uvek bilo bolje nego onima u Evropi. U istoriji naše zemlje, ni jednog jedinog dana nisu svi Iranci bili iste vere, iste rase ili govorili istim jezikom – zato ima mnogo tolerancije. Jevreji i muslimani poštuju jedni druge, ali isto tako znaju da postoje razlike. Stoga su u Iranu brakovi između Jevreja i pripadnika drugih religija vrlo retki – manje od 0,1 odsto.

Da li to znači da Jevreji u Iranu žive u istom mestu s drugim verskim grupama, ali odvojeno od njih?

Naprotiv. Imamo veoma bliske ekonomske odnose s muslimanima, moji najbliži prijatelji su muslimani. Bolnica u kojoj radim je jevrejska, ali više od 95 odsto zaposlenih i pacijenata su muslimani. Pitanja o religiji strogo su zabranjena. Uostalom najvažniji stih Tore koji stoji iznad naših vrata, glasi: „Budi prema drugima onakav kao što si prema sebi“. A ti „drugi“ su svi ljudi, a ne samo Jevreji.

Iran - Juden im Iran: Siamak Morasadegh
Sijamak Morasadeg: Biti Jevrejin nije isto što i biti cionistaFoto: DW/T. Tropper

Jevreji pred iranskim zakonom nemaju ista prava. Na primer, ne mogu da budu sudije ili da budu na visokoj političkoj funkciji. Zar Vam to ne smeta?

Naravno da činjenica da smo verska manjina stvara neke probleme. Zbog ekonomske krize ovde u Iranu, mnogi ljudi imaju problema da nađu posao. Jevreji posebno, jer zakoni predviđaju neka ograničenja. Mi recimo ne možemo da budemo oficiri u vojsci, već samo obični vojnici. Trudimo se da to promenimo. To ne ide preko noći, ali ipak napredujemo. Jedan od naših najvećih uspeha poslednjih godina bio je da jevrejska deca koja pohađaju javne škole, mogu subotom da ostanu kod kuće i drže šabat.

Posle islamske revolucije 1979. godine, mnogi iranski Jevreji napustili su zemlju. Ali vi niste. Zašto?

U to vreme iz zemlje su otišli mnogi Iranci, među njima i mnogi muslimani. Ja sam Iranac – molim se na hebrejskom, govorim i engleski, ali mogu da mislim samo na persijskom. Prema mom mišljenju, postoji velika razlika između religije i nacionalnosti, ali one nisu u suprotnosti jedna s drugom. Odlazak u inostranstvo – pre svega u Izrael – za mene nije opcija. Ideja da svi Jevreji treba da žive na jednom mestu, značila bi da smo mi drugačiji od drugih ljudi. A ja mislim da smo mi isti kao i svi drugi.

U Iranu je kontakt sa Izraelom zakonom zabranjen. Zar vam to, kao Jevrejinu, ne pada teško?

Naša vera zahteva da poštujemo zakone zemlje u kojoj živimo. Biti Jevrejin je nešto potpuno drugačije nego biti cionista. Uvek je bilo Jevreja, širom sveta, koji su bili veoma kritički nastrojeni prema ponašanju izraelske vlade i vojske. Biti Jevrej znači živeti po Tori i Talmudu. Napadati druge zemlje i ubijati nevine ljude, nije deo Mojsijevog učenja. Mi ne možemo da prihvatimo da je ponašanje Izraela – jevrejsko ponašanje. To nije religija, to je politika. Ja lično mislim da bi mi, kao žrtve najgoreg genocida na svetu, trebalo da imamo više saosećanja s ljudima u Palestini.

Iran - Juden im Iran:  Jüdische Krankenhaus von Teheran
Jevrejsku bolnicu u Teheranu dotira i državaFoto: DW/T. Tropper

Upravo taj genocid je pre nekoliko godina izazvao veliku kontroverzu. Kako su se iranski Jevreji odnosili prema tome što je tadašnji predsednik Irana Ahmadinedžad poricao holokaust?

Mi nismo odobravali ponašanja predsednika Ahmadinedžada i mi smo mu to i rekli. On nije direktno negirao holokaust, ali ga jeste doveo u pitanje. Ali ja ni to ne mogu da prihvatim. U svakodnevnom životu to nije imalo nikakvog efekta. Finansijska podrška za jevrejsku bolnicu počela je da stiže tokom njegovog mandata. Ahmadinedžad jeste protiv Izraela, ali nije antisemita. Pored toga, nije predsednik taj koji je odgovoran za opštu politiku u Iranu – već vrhovni vođa, i to u okviru ustava.

Ali predsednik ipak ima veliki uticaj. U petak (19.5.) su izbori. Za koga su iranski Jevreji?

Iranski Jevreji nemaju određenog kandidata kojeg podržavaju. Glavno pitanje na ovim izborima je ekonomija. Pobediće onaj kandidat koji nudi najbolje rešenje za ekonomsku krizu. Mi smo iranski državljani i onaj ko bude pobedio moraće da se pridržava Ustava.

Sijamak Morasadeg je lekar, član parlamenta i direktor Jevrejskog komiteta u Teheranu