1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Još jedna pobeda nacionalnih stranaka

3. oktobar 2016.

Kandidati nacionalnih stranaka dobili su najviše glasova na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini. Izbori u Stocu verovatno će biti ponovljeni zbog incidenata. Na opštinske izbore u BiH izašlo je 53,88 odsto birača.

https://p.dw.com/p/2Qp2r
Bosnien und Herzegowina Kommunalwahlen
Foto: picture-alliance/dpa/F. Demir

Opštinski izbori u Bosni i Hercegovini održani u nedelju 2. oktobra 2016. godine, biće, nažalost, upamćeni i po incidentima u Stocu, gde su izbori na svim biračkim mestima prekinuti oko 15 časova. Na ulicama tog hercegovačkog grada, raspoređene su jedinice specijalne policije nakon što je fizički napadnut predsednik Opštinske izborne komisije Ivan Perić. Na Perića je, navodno, nasrnuo kandidat za opštinskog načelnika Salmir Kaplan. Prema nezvaničnim informacijama, Perić je prethodno smenio pojedine bošnjačke članove biračkog odbora koji su ukazivali na izborne nepravilnosti, a s otvaranjem pojedinih izbornih mesta u Stocu kasnilo se i više sati. Nadležne službe sprovode istragu o tom slučaju, a čeka se i zvanična ocena Centralne izborne komisije (CIK) BIH.

Stolac, međutim, nije jedini grad u BiH u kojem je bilo incidenata i problema s glasanjem. Koalicija nevladinih organizacija „Pod lupom", koja je pratila izborni proces, izvestila je o najmanje 93 „kritične situacije". Najviše prijava odnosilo se na „pritisak na birače", „porodično glasanje", „pretnje posmatračima", „nepostupanje članova biračkih odbora prema aktima CIK", „glasanje bez validnog identifikacionog dokumenta" i „glasanje u ime druge osobe". Pored Stoca, gde su izbori prekinuti na teritoriji cele opštine, privremeni prekidi glasanja evidentirani su i u opštinama Goražde, Jajce, Pelagićevo i Prozor. Mnogo je duži spisak gradova na koje se odnose prigovori pojedinih političkih subjekata.

Povratak „Babe"

Lokalni izbori 2016. godine na političku scenu BiH vratili su ratnog zločinca Fikreta Abdića, koji je u Velikoj Kladuši izabran za načelnika opštine. Predratni direktor Agrokomerca, ratni predsednik tzv. autonomne oblasti „Zapadna Bosna" i kandidat Laburističke stranke, Fikret Abdić dobio je gotovo dvostruko više glasova od kandidata Demokratske narodne zajednice Ademira Mulalića. Abdić se još nije oglasio u vezi s preliminarnim izbornim rezultatima, dok njegovi politički protivnici tvrde da takvi izborni rezultati najavljuju „povratak Velike Kladuše u mračno doba".

Neizvesno je u Srebrenici. Kandidat srpskih stranaka za opštinskog načelnika Mladen Grujić je još u nedelju oko 21 sat proglasio izbornu pobedu. Mediji izveštavaju o „izuzetno napetoj situaciji" u tom gradu, gde se pobeda Grujića proslavlja uz „nacionalističke pesme", skandiranje „Srbija" i jurnjavu automobilima. U gradu je bilo napeto tokom cele noći, uz jake policijske snage. Nezavisni kandidat kojeg podržavaju bošnjačke stranke, dosadašnji načelnik opštine Srebrenica Ćamil Duraković, ranije je ukazivao na negativne aspekte moguće pobede „kandidata koji negira genocid". Duraković je za DW rekao da se za Srebrenicu „još ništa ne može sa sigurnošću tvrditi dok ne stignu rezultati glasanja u odsustvu i putem pošte".

Bosnien und Herzegowina | Kommunalwahlen
Predsednik Centralne izborne komisije Ahmet ŠantićFoto: Klix.ba

Najzadovoljniji lideri nacionalnih stranaka

Prema nepotpunim podacima Centralne izborne komisije, ali i podacima političkih partija, najviše glasova dobili su kandidati nacionalnih stranaka. Predsednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović rekao je da je koalicija SDA-SBB (Savez za bolju budućnost) „osvojila najveći broj načelničkih pozicija". „Koalicija SDA-SBB osvojila je 34 načelničke pozicije, u Federaciji 33, a u RS-u jednu", rekao je Izetbegović. On je dodao da je SDA, osim u sarajevskoj opštini Stari grad, „uzela praktično sve u Kantonu Sarajevo koji je ekonomski jači od RS".

Zadovoljni su i lideri Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Prema rečima dopredsednice Borjane Krišto, HDZ BiH imaće načelnike u 18 opština. „U odnosu na rezultate prošlih lokalnih izbora, mi sad imamo više načelnika. Imamo načelnika u opštini Usora, dobili smo Odžak, Vitez i dobili smo Vareš. Žao mi je što smo izgubili Kupres. Uz tih 18 opština koje sada imamo očekujemo, naravno, i Stolac kao pobedu", istakla je Krišto. Kandidati HDZ 1990 odneli su pobjedu u opštinama Prozor-Rama, Kupres i Domaljevac, a ta stranka upozorava na nepravilnosti na biralištima u Livnu, Neumu i Ljubuškom.

Jačanje Dodika u RS

U Republici Srpskoj je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) proglasio „ubedljivu pobedu", dok je lider Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić priznao „izborni poraz". „SNSD je doživeo uspeh veći od onoga kada smo počinjali. U odnosu na prošle izbore, pobedili smo u 11 opština više", rekao je predsednik SNSD Milorad Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci. On je naglasio da nije bilo incidenata tokom izbora, i da je RS pokazala „pun demokratski kapacitet, kao i pre sedam dana kada je održan referendum". Prema podacima SNSD, kandidat te stranke za gradonačelnika Banjaluke, Igor Radojičić, ima oko 14.000 glasova više od kandidata Narodne demokratske partije, Dragana Čavića. SNSD će, najverovatnije, imati 33 načelničke pozicije (predsednik opptine, prim.ur). Savez za promene zadržao je načelničke pozicije u Bijeljini i Doboju.

Nakon neuspeha na opštim izborima 2014. godine, SDP (Socijaldemorkatska partija) BiH je načelničke pozicije zadržala u Tuzli, Gradačcu, Gračanici, Ključu i Bosanskoj Krupi, te osvojila načelničke pozicije u Maglaju, Živinicama i Lukavcu. SDA je nakon 12 godina izgubila načelničku poziciju u Zenici, gde je najviše glasova dobio nezavisni kandidat Fuad Kasumović. Lideri Naše stranke (NS) kazali su da NS na ovim lokalnim izborima „beleži ogroman rast broja glasača". Novoformirani Građanski savez izborio se za načelničku poziciju u Bihaću, dok je Demokratski front dobio 120 pozicija u opštinskim većima. Nepotpune, preliminarne rezultate opštinskih izbora u BiH moguće je pogledati i na internet-stranici Centralne izborne komisije.

Bosnien und Herzegowina Kommunalwahlen
Na opštinske izbore u BiH izašlo je 53,88 odsto birača.Foto: Klix.ba

Bez iznenađenja

Politički analitičar Adnan Huskić kaže da rezultati lokalnih izbora nisu iznenađujući. Izuzetak je „značajna pobeda SNSD". „Pobeda SNSD u Banjaluci svakako je velika i jasno je da Savez za promjene (SZP) nije dorastao Dodiku. SZP je navučen na referendumsku priču, a nije isključeno ni da su unutar samog Saveza postojali ljudi koji su u stvari podržavali Dodika. U svakom slučaju, SZP će teško preživeti ove izbore u sadašnjoj formi. U Federaciji je dominantna koalicija SDA-SBB, iako SBB gubi posebnost unutar te koalicije. HDZ BiH potvrdio je dominaciju, dok je SDP BiH efektivno prognan iz Sarajeva, te je postao regionalna stranka s uporištem u Tuzli. DF je prošao relativno loše, a NS je, u odnosu na prethodne izbore, ostvarila značajan rezultat, delom i zbog jasnog ideološkog profila, kao i zbog bavljenja lokalnim temama", kaže Huskić za DW.

Predsednik odbora Koalicije za slobodne i poštene izbore „Pod lupom" Vehid Šehić komentarisao je za DW „konsolidaciju SNSD" i jačanje drugih nacionalnih stranaka u BiH, kao i činjenicu da je u Velikoj Kladuši poverenje građana dobila osoba koja je pravosnažnom sudskom presudom osuđena za ratne zločine počinjene u proteklom ratu u BiH.

Moral i politika

„Ljudi koji žive na ovim prostorima ne mogu da se otrgnu od nacionalnog zova i ne razmišljaju šta im to donosi. Još uvek živimo u vremenu u kojem je rat glavna tema. Kada je rat glavna tema i kad imate tri poluafirmisane istine o svemu što se dešavalo, lako je napraviti homogenizaciju naroda u BiH. To se dešava u svakom izbornom ciklusu. Nažalost, mi svake dve godine imamo izbore i svake dve godine proživljavamo isti prolazak kroz ratna stradanja. To je oprobani recept onih koji političku opciju grade isključivo na tzv. zaštiti vitalnih nacionalnih interesa. S druge strane, građanska opozicija nije jasno artikulisana. Što se tiče izborne pobede Fikreta Abdića, mi živimo u veoma nemoralnom društvu. Poštujući Ustav i zakone ove države, svako ko je izdržao kaznu za krivična dela ratnog zločina ima pravo da se kandiduje na izborima i da pokuša da osvoji vlast. To je više moralno, nego političko pitanje, a kada govorimo o moralu u BiH, on ne postoji. To je problem i političkih stranaka, da li je u ovakvoj situaciji uputno predlagati ljude koji imaju takvu prošlost? To govori o našem moralu. Takođe, čujem da najviše glasova u Srebrenici trenutno ima kandidat koji negira genocid u tom gradu. Ni to ne treba nikoga da iznenadi, jer je negiranje genocida opšta politika u RS. Još mi nismo prošli kroz kolektivnu katarzu, kroz istinsko suočavanje s prošlošću i zato su nam ovakvi i izborni rezultati", kaže Vehid Šehić.