1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Jugoslavija je mrtva – „jugosfera“ živi

11. jul 2011.

Tvrdnja da je Mladić u Srebrenici „branio srpstvo“ danas u Srbiji još samo retko može da se čuje. Možda i zato što u bivšoj Jugoslaviji odrasta prva generacija koja polako otkriva i neke zajedničke elemente...

https://p.dw.com/p/11suL

„Još jednom se bliži godišnjica masakra nad bosanskim muslimanima – ali ove godine, glavni počinilac Ratko Mladić nalazi se u haškom zatvoru, piše Frankfurter algemajne cajtung u velikom članku pod naslovom „Srebrenica za početnike“, pozajmljenom od novinara Dejana Anastasijevića.

Srebrenica 2011.
Srebrenica 2011.Foto: picture-alliance/dpa

„Tadić je održao svoje obećanje“, piše ovaj dnevnik o srpskom predsedniku i prenosi da je hapšenje Mladića donelo olakšanje – ne samo Srbiji, već i čitavom regionu. Jedan reporter BBC-a je, pod utiskom ubistva Bin Ladena, rekao da je „2011. loša godina za loše ljude“. Ukoliko bi srpskim vlastima uspelo da pred Haški tribunal izvede i Gorana Hadžića, bila bi to zaista dobra godina za Balkan. No, ona to već jeste. Pre toga su – bar u prvim godinama po svrgavanju Miloševića – ti odnosi bili zatrovani sumnjama (verovatno opravdanim) da srpske vlasti znaju gde se Mladić nalazi. U Sarajevu niko nije verovao tvrdnjama Beograda da se Mladić dobro sakrio. Kada je Boris Tadić obznanio da je uhapšen najtraženiji čovek Evrope, bilo je jasno da su širom otvorena vrata novom početku u regionu.

UN – tupo oružje

Nije dugo potrajalo, a bosanski predsednik Bakir Izetbegović je izašao pred javnost i pružio Srbima ruku. […] Novo poglavlje u odnosima dve zemlje je zaista i počelo. Odjednom su postale moguće stvari koje donedavno nisu mogle ni da se zamisle. […] Ali, ima i dobrih razloga da se nastavi i debata o delu krivice za srebreničku katastrofu koji snosi međunarodna zajednica – pri čemu je ne treba ograničavati na neslavnu ulogu holandskog bataljona iz sastava Plavih šlemova. […] Koreni zla nisu u ponašanju Holanđana, koji nisu želeli da umru u ratu sa kojim nisu imali ništa. Razloge treba tražiti u tome što Holanđani nisu imali podršku viših instanci, što je mandat Plavih šlemova u Bosni bio potpuno nedovoljan i što su Ujedinjene nacije skandalozno bežale od odgovornosti. Bez odgovarajućeg naoružanja i mandata, Holanđani nisu mogli ništa da postignu. Jedinice Ujedinjenih nacija su bile tupo oružje.“

„Jugosfera“ je preživela

Ratko Mladić u Haškom tribuinalu
Ratko Mladić u Haškom tribuinaluFoto: dapd

U nastavku, autor Mihael Martens prenosi da je u Srbiji mnjenje promenilo, naročito otkako je novinar Dejan Anastasijević objavio knjigu „Srebrenica za početnike“ u kojoj su sažete „neosporne činjenice o odvijanju masakra, te da se tvrdnja da je „Mladić u Srebrenici branio srpstvo“ danas još samo retko može čuti, i nastavlja: „Razlog je možda i u tome što u bivšoj Jugoslaviji odrasta prva generacija koja i pored previše dugo isticanih razlika polako otkriva i neke zajedničke elemente. Jugoslavija je propala, ali „jugosfera“, zajednički prostor srodnih jezika, sećanja i kulturne tradicije, preživela je …kulturna razmena je sve intenzivnija… Neke teme će, naravno, ostati škakljive, ali – ne mora se uvek govoriti samo o politici.“

„I dalje živimo u istoj zemlji“

„Da li je hapšenje Ratka Mladića konačno dovelo do promene mišljenja u Srbiji?“ – zapitao se i Ralf Borhert, novinar portala ARD, i pustio da umesto njega odgovori „Maja Mićić, direktorka beogradske omladinske inicijative za ljudska prava“, a njen odgovor je negativan. „Ona kaže da se stvari ne menjaju preko noći. ’Bio je to istorijski korak – izručenje Mladića Haškom tribunalu 26. maja. Ali, dan kasnije smo ustanovili: i dalje živimo u istoj zemlji’ – srpska politika je propustila šansu da progovori o stvarnom razlogu za hapšenje Mladića. ’Govorili smo o njegovoj ludosti, o njegovoj starosti, ali ne o žrtvama. Ne o opsadi Sarajeva, ne o srebreničkom masakru. Na srpskoj televiziji, nijedna žrtva iz Srebrenice nije dobila reč. Ostalo je nejasno zašto je njegovo hapšenje važno za nas. Jedino što je naš predsednik ponavljao, a sa njim i mnogi drugi političari, na nesreću je da nas to za korak približava statusu kandidata za prijem u EU. To je opasno“…

Priredio: Saša Bojić
Odg. urednik: Ivan Đerković