1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kakav je EU faktor - bez vojske?

Kristofer Plas12. mart 2009.

Zajednička odbrambena politika – ideja odavno prisutna u EU. Kada je reč o odbrani, u 27 zemalja u prvom redu se razmišlja nacionalno, o svojoj vojsci, sopstvenoj industriji naoružanja

https://p.dw.com/p/HAM9
Vojnici iz misije "Atalanta" pred afričkom obalomFoto: picture-alliance/ dpa

U EU ima oko 2 miliona muškaraca pod oružjem, troškovi 27 zemalja ove organizacije za vojne potrebe iznose oko 160 milijardi evra. Još od 1999. postoji projekat „Zajedničke bezbednosne i odbrambene politike“. I to je logično jer EU na spoljnopolitičkom planu želi da bude zaista snažan faktor. Francuski predsednik Nikola Sarkozi u tom kontekstu je postavio pitanje: „Kako mi hoćemo da EU postane politički faktor moći, a da joj pri tom ne omogućimo da se brani i da sprovodi svoju politiku?“

Konsenzus – da, ali – kada?

Stalno se ponavljaju, i sve glasniji su, zahtevi za formiranjem zajedničke armije EU. I kancelarka Angela Merkel je to postavila kao budući cilj. U tom smislu načinjeni su i određeni koraci. 2005. je doneta odluka o formiranju desetak jedinica za brza dejstva sa oko 1500 vojnika, iz više zemalja. Vojnici bi se smenjivali na svakih šest meseci. U slučaju potrebe, morali bi da brzo stignu do kriznih regiona. Ostalo se pri tome da ministri odbrane treba da postignu konsenzus oko učešća specijalnih jedinica u određenim akcijama. EU je sprovela pet zajedničkih vojnih operacija. U Bosni su trupe EUFORA osiguravale krhki mir. U Kongu su EU-trupe nadzirale izbore. Pred „rogom Afrike“ brodovi EU su u akciji „Operacija Atalanta“ protiv pirata. „Naš cilj je odbrana od piratskih napada, i to pre nego što stignu do nekog broda, naš zadatak je da ih sprečimo“, kaže nemački ministar odbrane Franc Jozef Jung.

Afghanistan Deutschland Verteidigungsminister Franz Josef Jung in Kabul
Nemački ministar odbrane Franc Jozef Jung u KabuluFoto: AP

Nacionalni interesi - najvažniji

U EU se polako razvijaju i sturukture za planiranje takvih zajedničkih operacija, međutim još uvek prevagu odnose nacionalni interesi. Pored toga, najveći broj zemalja EU su i članice NATO, što takođe umanjuje spoljnopolitički značaj EU. Potrebna je i veća saradnja u domenu politike naoružanja, između ostalog i zbog štednje. Tokom drugog polugodišta 2008. dok je Francuska predsedavala EU, zajednička obrana je bila među prioritetima, iako se to nije naročito osetilo. Od Čeha, koji su sada domaćini u Pragu, takođe se ne može očekivati da će zajednička politika odbrane imati brži tempo.