1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kako štede članice NATO?

11. april 2013.

U vreme sveopšte štednje i ministarstva odbrane suočavaju se sa sve praznijim blagajnama. Kako se zemlje NATO snalaze u besparici?

https://p.dw.com/p/18E5a
Foto: picture-alliance/dpa

Izbijanje privredne i finansijske krize pre pet godina, političare širom sveta nateralo je na štednju. Od toga, nisu ostali pošteđeni ni vojni budžeti zemalja članica NATO. Samo se u Nemačkoj do 2015. planiraju uštede od osam milijardi evra. Kako se generali i ministri odbrane snalaze sa manje novca? Odgovor leži u boljem korišćenju postojećih resursa i boljoj saradnji unutar Alijanse.

Recept zvan sinergija

„U trenutku u kojem smo prisiljeni da sa manje sredstava ispunjavamo zadatke koje pred nas postavlja bezbednosna situacija u svetu, treba što je moguće više pojačati zajedničke mehanizme kojima raspolažu savezi“, rekao je još 2011. nemački ministar odbrane Tomas de Mezijer. Prošle godine pokrenut je NATO-projekt „Pametna odbrana (Smart Defence), a i u sklopu Zajedničke evropske spoljne i bezbednosne politike (GASP) se sve kreće u smeru sinergije resursa. Ali taj proces je još u povojima. „Mi smo još na počecima. Ranije je bilo tako da je svako učestvovao sa onim što najbolje može, ali je inače bio, što se tiče logistike i planiranja, prepušten sam sebi“, kaže potpukovnik Mihael Angerer iz nemačkog Ministarstva obrane. Sada bi partneri trebalo da se usredsrede na pojedine zadatke. „Mi verovatno više sebi nećemo moći da priuštimo 28 oružanih snaga koje mogu sve“, smatra Angerer. Pred Evropom su veliki zadaci jer NATO-partner – SAD, se sve više okreće području Pacifika.

NATO protivraketni sistemi Patriot
NATO protivraketni sistemi PatriotFoto: picture-alliance/dpa

Holanđani u nemačkim tenkovima

Do sada je u okviru NATO primenjeno 25 programa „Pametna odbrana“. Nisu svi sa ushićenjem prihvatili program za udruživanje snaga i mnogi nisu bili, kako kaže Angerer, bili spremni da se odreknu nadležnosti za neka područja. Ali saradnja je sve intenzivnija. Tako su Holanđani svoje borbene tenkove parkirali u garaže, a holandski vojnici sada se uvežbavaju sa druge strane granice, u Nemačkoj. Na području vojnog vazduhoplovstva, pre svega u transportnom sektoru, saradnja na evropskom nivou traje odavno, što se, između ostalog, pokazalo i tokom nedavne misije u Maliju. Tamo su Francuzi preuzeli dobar deo posla na terenu, ali je logistika bila u potpunosti evropska. I zajednički krizni štab u nemačkom Ulmu, deo je te strategije.

Zajednički u akciju

Ali nisu svi oduševljeni trendom odricanja od nekih kompetencija u svrhu štednje. „Bezbednosna politike danas više zavisi od finansija, nego od strateški važnih pitanja“, kritikuje Kristijan Meling iz nemačke fondacije „Nauka i politika“. On „odbrambeno-ekonomski imperativ“ posmatra sa krajnjom skepsom, tim pre što neke zemlje unutar saveza, poput Nemačke, ne mogu da se odreknu nekih bezbednosno-obrambenih elemenata. Zato je i efekt štednje pri Bundesveru, za sada izostao. Osim saradnje na terenu, partneri sada tesno sarađuju i na visokom nivou. Danas NATO-partneri više ne vode samostalne akcije, bez saglasnosti sa drugima. „Vreme samostalnih akcija je iza nas“, kaže Meling. Ali iz toga sledi da se u vojne akcije uključuje sve više zemalja i partneri koji baš i ne podržavaju svim srcem neke poteze drugog partnera. To se mnogima, pogotovo u Nemačkoj, ne dopada.

Bundesver učestvovao u transportu trupa u Maliju
Bundesver učestvovao u transportu trupa u MalijuFoto: Bundeswehr/PIZ Eins FüKdo

Autori: Hajner Kizel / Nenad Krajcer
Odgovorni urednik: Ivan Đerković