1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kako dalje?

8. februar 2014.

Epilog demonstracija u BiH održanih u petak (7.2.) je 156 povređenih, zapaljene zgrade Predsedništva BiH, vlada Zeničko-dobojskog, Tuzlanskog, Hercegovačko-neretvanskog i Kantona Sarajevo. Mnogi se pitaju kako dalje?

https://p.dw.com/p/1B5PX
Unruhe in Bosnien und Herzegowina
Foto: klix.ba

Protekla noć bila je mirna u većini gradova u kojima je tokom jučerašnjeg dana povređeno na desetine građana i policajaca, zapaljeni objekti državnih i kantonalnih institucija kao i automobili u njihovom vlasništvu. Nakon što su Vlade Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog kantona podnele ostavku, ispunjen je jedan od glavnih zahteva demonstranata.

U Tuzli, odakle je sve krenulo odlučili su se na prvi korak. Neće čekati da se stranke koje godinama pljačkaju građane ponovo organizuju i formiraju vlast, već su uputili proglas u kojem se navodi da je u “Tuzli danas kreirana nova budućnost”.

Traži se tehnička vlada do izbora

Predstavnici radnika “Dite”, “Polihema”, “Gumare” i “Konjuha”… u proglasu navode da je Vlada podnela ostavku čime je ostvaren prvi od zahteva demonstranata, te da su stečeni uslovi za rešavanje postojećih problema.

Radnici kažu da ljutnju i bes žele da usmere na izgradnju korisnog sistema vlasti i stoga pozivaju sve da podrže sledeće zahteve:

1.Održavanje javnog reda i mira u saradnji građana, policije i civilne zaštite, kako bi se izbegla bilo kakava kriminalitzacija, politizacija i manipulacija protestima.

2. Uspostavljanje tehničke vlade, sačinjene od stručnih, nestranačkih, nekompromitovanih članova, koji do sada nisu imali ni jedan mandat ni u jednom nivou vlasti, koja bi vodila Tuzlanski kanton (TK) do Izbora 2014.

3. Uvezivanje radnog staža pomenutim firmama, procesuiranje privrednog kriminala i svih aktera koji su u njemu učestvovali , oduzimanje nelegalno stečene imovine te poništavanje privatizacionih ugovora.

Pored ovog, radnici zahtevaju i ujednačavanje plata predstavnika vlasti sa platama zaposlenih u javnom i privatnom sektoru, kao I ukidanje dodatnih plata predstavnicima vlasti.

Zaključueno je da ovaj Proglas donose radnici i građani Tuzlanskog kantona za dobro svih građana.

Lipovača prebegao?

Da li će zaista doći do formiranja tehničke vlade ili će doći do novih izbora, ne može se znati u ovom trenutku s obzirom da će sve zahteve razmatrati federalna vlada. Ne zna se ni sudbina vlade u Unsko-sanskom kantonu čiji je premijer Hamdija Lipovača, inače kadar SDP-a, kako prenose pojedini mediji, sa porodicom otišao u Hrvatsku, zbog, kako se pretpostavlja, lične bezbednosti. On je ranije rekao da ne namerava da podnese ostavku jer nema kome da preda mandat: “Bio bi neozbiljan prema građanima kada bi to učinio, jer ne znam kome bi predao vlast, a bezvlašće ne želim da dopustim. Vlada radi u punom kapacitetu. Mi vlast možemo prepustiti samo ozbiljnim ljudima. Ne bi bili ozbiljni prema ljudima koji su nas podržali ako bi sada dali ostavku'', rekao je Lipovača a potom kako prenose mediji prešao u Hrvatsku preko graničnog prelaza Izačić.

Mnogi se pitaju zbog čega je izostala reakcija političara, a jedan od razloga je mogući strah od revolta građana i izražavanja novog nezadovoljstva. Tako je posle sednice predsedništva SDP-a u Sarajevu prvi čovek ove stranke, Zlatko Lagumdžija, saopštio da su svi iz ove stranke spremni da se povuku sa svojih funkcija ukoliko se nađe neko da ih popuni.

Nikšić: “Bolje da smo zabranili okupljanja”

“Nećemo se povlačiti iz institucija da bi neko ozakonio ovu kartu uz izgovor da nema institucija” rekao je Lagumdžija.

Mnogi su očekivali da će posle ovih nereda ostavku podneti i premijer Federacije Nermi Nikšić. On kaže da kada je o tome reč, sigurno neće predstavljati problem: “Prvi čovek bezbednosti BiH već dva dana poziva policiju da ne upotrebljava silu, a povređeno je više policajaca nego građana i ljudi moraju shvatiti da policijom komanduju komesari, a ne premijeri i ministri. Sada mislim da bi bilo bolje da smo zabranili ova okupljanja, ali možete zamisliti šta bi onda o nama pisali u medijima”, rekao je Nikšić.

Očigledno je, slaže se veći deo javnosti, da je u redovima vladajućih zavladala panika i da pokušavaju da pronađu model za smirivanje situacije, jer se u ovom slučaju ne zna šta donosi sledeći dan.

Bosnien Unruhen in Sarajevo 2014
Sarajevo, 7.2.2014.Foto: Reuters

Član Predsedništva BiH i potpredsednik SDA, Bakir Izetbegović kaže da nasilje nije rešenje ali da očekuje da će ova događanj, a ako ništa drugo, naterati političare na zrelije razmišljanje: “Ja sam stalno upozoravao na ovo i bio glas razuma. Mislim da sam jedan od ljudi koji možda može nešto uraditi da se stanje u ovoj zemlji popravi i da se zrelije političari odnose i stvori bolji ambijent”, rekao je Izetbegović između ostalog medijima.

Sledi borba za preuzimanje liderstva

Analitičari su za DW upozoravali da bi upravo do ovoga moglo doći, tačnije da neke političke snage jedva čekaju ovakvo stanje kako bi se nametnuli kao rešenje situacije. U narednim danima bi se upravo ovo moglo desiti, da pojedini političari sebe uzdignu iznad mase koja je protestovala, a u suštini radilo bi se o istim ljudima koji su zemlju vodili proteklih 20 godina. “Očekujem svakog trenutka da vešti manipulatori ovo pokušaju prevesti u drugu vrstu konflikta kako bi skinuli odgovornost sa sebe”, kaže profesor iz Mostara Mile Lasić.

Ono što mnoge zanima je blaga reakcija međunarodne zajednice jer ona, smatraju mnogi, ima obavezu kada je reč o BiH. Osim šturih saopštenja da se podržava demokratija i izražavanje stava građana ali bez nasilja, ništa od ambasada u BiH ali i OHR-a nismo čuli. Međutim postavlja se i pitanje da li bi to u ovom trenutku imalo smisla, s obzirom da su, kako smatraju analitičari, međunarodni predstavnici, oličeni u OHR-a upravo imali velikog uticaja na formiranje federalne vlade u martu 2011. godine, čija je legalnost, u najmanju ruku pod znakom pitanja, o čemu je je izjašnjavanje od OHR-a u to vreme tražila i Centralna izborna komisija.

Unruhe in Bosnien und Herzegowina
Povređenih je bilo na obe straneFoto: klix.ba

Bez obzira na sve, u narednim danima, a možda već i danas (8.2.) znaće se kakvi su dalji koraci u formiranju vlasti u kantonima gde su vlade podnele ostavku. Sudeći prema situaciji posle proteklih opštih izbora, velika je verovatnoća da u tim kantonima neće biti formirana vlast do narednih izbora, što će značiti i njihovu finansijsku blokadu.

Autor: Dragan Maksimović

Odg. urednica: Dijana Roščić