1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kako kontrolisati agresiju?

11. oktobar 2009.

Agresivna deca najčešće usvajaju model ponašanja od roditelja. U Nemačkoj postoje kursevi protiv agresije u domovima i zatvorima. U školama se organizuju kursevi na kojima se deca uče kako da izbegavaju sukobe.

https://p.dw.com/p/K3uj
Neophodno je kontrolisati dečiju agresivnostFoto: dpa

Alverez i Korina boksuju. Na rukama su im rukavice od sunđera. Oko njih su se okupili drugari iz razreda. U pozadini se čuje skandalozni reper Eminem.

Boks kao trening protiv nasilničkog ponašanja- to je smisao cele borbe. Naravno, dogovorena su stroga pravila ponašanja i ne sme doći do povrede. Borba se prekida onog trenutak kada to jedan od učesnika zaželi.

Pravila, pravila

Pravila su veoma važna u ovim treninzima. Ovde nije reč o agresiji i međusobnom nadmetanju, nego o umetnosti borbe i u tome da na kraju borbe niko ne bude povređen. Isto pravilo važi i za verbalne razmirice.

Ulrih Kremer to naziva „Kulnestrening“. Biti kul u ovom slučaju je nešto drugo od onoga što mladi inače podrazumavaju pod tim terminom.

Mladi smatraju da je kul ako su oni predvodnici izvesnih grupa, ako imaju autoritativan nastup, poseduju lude video klipove na mobilnom telefonu, govore slengom. Kada mi kažemo kul, onda mislimo da treba biti opušten i u opasnim situacijama. Kada nas neko provocira i kada mislimo da ćemo eksplodirati, onda je kul jednostavno otići uz neku interesantnu i mudru dosetku. To je kul.“

Ulrih Kremer, inače glumac i socijalni pedagog, „veliki“ je čovek, širokih ramena. Za učenike on predstavlja autoritet. Razlog za to možda treba potražiti u činjenici da on ume da se približi omladini, poznaje njihove navike i reakcije.

Gewalt an Schulen, Symbolbild
Agresija dece najčešće potiče iz porodiceFoto: picture-alliance/ dpa

Vrlo često se u razmiricama koriste verbalne provokacije. Ne radi se o ponosu, o kome se vrlo često govori već o legitimnom pravu na divljanje. Razloge za to treba tražiti u frustraciji zbog neuspeha, na primer u školi, u preopterećenosti, u neprilagođenosti školskih metoda koje bi trebalo modifikovati.“

Provokacija kao impuls

Na "Kulnestreningu“ se improvizuju upravo te situacije. Treneri ciljano pokušavaju da provociraju, kako bi videli kako se omladina ponaša u određenim situacijama i kako je moguće kanalisati takvo ponašanje.

Jedan razred ima oko 20 treninga. To, naravno, nije dovoljno da bi se izbeglo već naučeno i usvojeno ponašanje, ali to jeste jedan oblik impulsa.

Učenicima šestog razreda osnovne škole u Kelnu, Džonu, Štefanu, Jeldizdu i Denisu, trening je po svemu sudeći pomogao.

Nismo više toliko agresivni kao prošle godine.“

“Naučio sam da se držim po strani, da odem kada dođe do tuče.”

„I ja sam postao prilično nenasilan. Sada se bolje razumemo i ne se bijemo tako često.”

„Postali smo bolje odeljenje. Više se ne tučemo među sobom.

Autor: A.Lueg/Z.Dragićević

Odg. urednica: Ž.Bašić-Savić