1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kako sačuvati energiju sunca?

Cajo Kutzbach1. novembar 2008.

Sunce sija danju, ali za osvetljavanje ulica neophodno je noću. Struju je teško sačuvati, zato su naučnici razvili rezervoar za čuvanje energije sunca kao toplote, pomoću kojeg se i noću može proizvoditi energija.

https://p.dw.com/p/FleE
Najvažniji izvor energije
Najvažniji izvor energijeFoto: TREC

U Štutgartu je nedavno predstavljen betonski rezervoar, koji može da sačuva i do 400 stepeni celzijusa koje je sunce isijalo tokom dana. Za mnoge države u razvoju reč je o alternativnom izvoru energije.

U jednoj ložionici se zagrejana nafta upumpava u rezervoar, dok ne dostigne temperaturu od 400 stepeni. Potom se hladna nafta provodi kroz rezervoar kako bi ponovo oslobodilo toplotu iz rezervoara.Taj pilot projekat zajedno su razvili Institut za tehničku termodinamiku i građevinska firma Ziblin u Štutgartu.

Visoke temperature na malom prostoru

Sunce - snimak NASE
Sunce - snimak NASEFoto: AP/NASA
Beton akumulira toplotu vrlo dobro, što se primećuje tokom letnjih noći u gradu. Beton se sastoji od 80 odsto šljunka i peska, znači kamena, te je relativno jeftin materijal za rezervoar. Koristi se za solarne elektrane kod kojih se energetski izvori, ugalj ili gas zamenjuju sunčevom toplotom. Pritom se sunčevo zračenje pomoću ogledala tako koncentriše da se mogu dobiti visoke temperature na malom prostoru.

Takve elektrane nisu baš isplative u Nemačkoj zbog nedostatka sunčeve energije, ali su zato pogodne svuda gde ima dosta sunca, na primer u Sahari, ili drugim pustinjama. A tamo su pesak i šljunak, najvažniji elementi betona, dostupni praktično za džabe. Zato inžinjer Derte Laing kaže:

“Prednost betona je u tome što je jeftin. Postoje vrlo rafinirane metode za čuvanje toplote, na primer rezervoari za vodu. Međutim oni su pogodni samo za niske temperature, za vodu iznad 100 stepeni ili više, čista su besmislica.”

Koji je rezervoar najekonomičniji?

Sunce
SunceFoto: AP
Institut je razvio za visoke temperature tzv. latentni rezervoar. Skrivena toplota se na primer nalazi u tečnom vosku sveće, koji se topi uvođenjem toplote, odnosno očvršćava, oduzimanjem toplote. Ali inžinjer Derte Laing ističe:

„Latentni rezervoari za čuvanje toplote su skuplji, a poseduju i znatno veće kapacitete za sakupljanje toplote.“

Ali koji je rezervoar najekonomičniji, betonski ili latentni, zavisi s kojim nosiocem energije, naftom ili vodom, se „sakuplja“ sunčeva energija. Takođe se kolektorsko polje mora toliko uvećati da sakupljena energija bude dovoljna za dan i noć.

Tanak grafitni sloj kao rešenje

Sunce
SunceFoto: AP
Međutim betonski rezervoar uopšte nije jednostavno sagraditi, jer cevi nisu od betona, te se drugačije i „istežu“. Ako bi se jednostavno izlile u beton, nastale bi pukotine koji bi mogle da unište rezervoar. Tanak grafitni sloj mogao bi da pomogne, predlaže inžinjer Derte Laing:

„To ja važan faktor dugoročne stabilnosti, kako bi se minimalizovala zategnutost nastala različitim istezanjem oba materijala. Umetanjem tankog grafitnog sloja između njih, oba dela mogu nezavisno jedan od drugog da se pomeraju. S druge strane imaju dobar termički kontakt, tako da možemo toplotu lako da uvedemo u materijal, odnosno da je izvedemo iz njega.“

Da li će beton, cevi i izolacioni materijal izdržati 30 godina, koliko traje elektrana, teško je reći. Jer, visoke temperature opterećuju osnovni materijal snažnije nego kod normalnih građevina. Ipak dosadašnji testovi obećavaju dosta. Betonski rezervoari jesu u prednosti i jer se lako prilagođavaju veličini elektrana, tako što se raspoređuju jedan pored drugog.