1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kako zaustaviti albanizaciju toponima?

22. februar 2014.

Makedonija već deset godina nema Komisiju za standardizaciju geografskih naziva. Stručnjaci upozoravaju na posledice. Nezvanično preimenovanje toponima u suprotnosti je sa međunarodnim standardima.

https://p.dw.com/p/1BDSa
Foto: picture-alliance/dpa

„Još 2004. godine, kada je donet Zakon o teritorijalnoj organizaciji u lokalnoj samoupravi, Institut za makedonski jezik u Skoplju, podstaknut promenama niza slovenskih toponima u albanske, organizuje tribinu o standardizaciji geografskih pojmova. Pet godina kasnije, Ministarstvu kulture podnosi zahtev da se izvrši standardizacija. Ali odgovora i dalje nema“, mišljenje je Saveta za makedonski jezik o strategiji u oblasti kulture za period od 2012. do 2017. godine, objavljeno na internet-stranici Ministarstva kulture.

U potrazi za odgovorom na pitanje kada će se obaviti u više navrata najavljivana standardizacija i zaštita toponima koji već imaju status „kulturnog blaga“ i kako se u nadležnim vladinim institucijama gleda na zamenu izvornih, slovenskih toponima u albanske, makedonsko Ministarstvo kulture nas upućuje na Savez za kulturu. Odgovor dobijamo u pisanoj formi:

„Odlukom Vlade iz 2009. godine, toponimi su proglašeni za kulturnu baštinu od posebnog značaja. Makedonski toponimi u velikoj meri imaju svoju standardizovanu formu, kao što je to navedeno u pravopisu makedonskog književnog jezika. Otvoreno pitanje ostaje: kako bi trebalo transkribovati makedonske toponime na albanski jezik i pismo, posebno u onim delovima zemlje u kojim uglavnom žive Makedonci? Još uvek ne postoji standardizovana forma za makedonske toponime na albanskom jeziku. Prevazilaženje te situacije vidimo u dijalogu između makedonskih i albanskih naučnika i stručnjaka za tu oblast (geografa, kartografa, istoričara, pravnika). Istovremeno, pitanje u kojoj meri se vrši albanizacija slovenskih toponima Makedonija, do sada nije bilo predmet opsežne analize, niti o tome postoje jasni statisčki izveštaji. Savet za makedonski jezik smatra da taj proces treba zaustaviti. To će, u pravnom okviru, najverovatnije biti moguće kada to pitanje bude bilo uneto u Zakon o upotrebi makedonskog jezika.“

Popova šapka ili Sunčeva dolina

Berg Schar Planina in Mazedonien
Popova šapka ili Kodra e Dielit (Sunčeva dolina)?Foto: Sveto Toevski

Makedonski mediji uveliko izveštavaju o zameni naziva geografskih pojmova, pored ostalog i izletišta Popova šapka na Šar planini, koje je dobilo albanski naziv „Kodra e Dielit“, što, kada se prevede na slovenske jezike, znači „Sunčeva dolina“. Na Šar planini, pojedina sela u kojim žive pretežno Albanci, takođe imaju albanske toponime: Šipkovica (Šikoj), Vejce (Vic), Lavce (Ljac)...

„U prethodnom periodu standardizovano je više od 8.000 geografskih pojmova i oni se mogu naći u literaturi, na kartama, u evidenciji, dokumentima organizacija Ujedinjenih nacija i Međunarodne organizacije za standarde (ISO). To su zvanično zaštićeni i priznati pojmovi, i u domenu informatičkih tehnologija, službe kao nazivi za različite adrese. Reč je o nazivima za reke, planine, gradove, sela, brda, dakle za sve. Promena izvornih, slovenskih toponima u albanske je nezvanično preimenovanje geografskih pojmova i samim tim suprotno standardima i principima Ujedinjenih nacija“, objašnjava dr Blagoja Markoski, stručnjak za kartografiju državnog Instituta za geografiju u Skoplju.

Savet za makedonski jezik u svom pisanom dopisu prosleđenom Dojče veleu ističe sledeće: „Osnivanje komisije za standardizaciju geografskih pojmova od prošle godine je obuhvaćeno Nacionalnom strategijom za razvoj kulture u periodu 2013-2017. godine, Ministarstva kulture. Nadamo se da će ta Komisija uskoro biti formirana i da će početi sa radom. U njenom radu, pored lingvista, trebalo bi da učestvuju i geografi, kartografi, pravnici, diplomate, istoričari, ali i predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Zavoda za statistiku i sl. Komisija bi trebalo da se pozabavi albanskim prevodom Zakona za teritorijalnu organizaciju iz 2004, onim njegovim delovima i tačkama, koje je stručna javnost donela još pre deset godina. Najviše korekcija neophodno je sprovesti kod onih toponima koji se nalaze u etnički čistim sredinama, ali i onih, čiji je integritet narušen, nezavisno od toga da li je reč o prevodu ili morfološkoj i fonetskoj nedoslednosti u transkripciji makedonskih naziva na albanskom.“

Svi zabrinuti, a niko ništa ne preduzima?

Profesor Markoski naglašava da je u više navrata bezuspešno pokušavao da kontaktira nadležne vladine institucije, još od 2000-2006. godine, kako bi inicirao osnivanje tela za evidenciju i standardizaciju u domenu klasifikacije geografskih pojmova, kako bi se uskladila sva dokumenta i štampale domaće i međunarodne karte i atlasi.

„Novoosmišljeni albanski toponimi nemaju tzv. konačnu upotrebu, oni funkciju imaju samo na lokalnom nivou. Time će se samo stvoriti nepoverenje i nepoštovanje među stanovništvom i političkim grupacijama. Dugoročni cilj izmena makedonskih toponima jeste brisanje tragova ljudi, koji su živeli na prostorima, kojim se sada menja ime“, kaže pored ostalog dr Markoski.

Prema tvrdnjama stručnjaka, od toponima na makedonskim prostorima, samo deset odsto ima strano poreklo, a to znači da su u njih ugrađeni jezik, folklor i religija, makedonska kultura, istorija, ekonomske, političke i druge promene iz njene prošlosti. Značenje toponima ukazuje na istorijske ličnosti, događaje i procese, koji se odigrali na ovim prostorima. Zato bi državne institucije trebalo što pre da preduzmu odgovarajuće korake i zaštite makedonske toponime.

Autori: Sveto Toevski / Jakov Leon
Odgovorna urednica: Dijana Roščić