1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Karadžić: "Nijedan civil u Sarajevu nije žrtva VRS"

17. oktobar 2012.

U Haškom tribunalu je, na suđenju bivšem predsedniku RS-a Radovanu Karadžiću, u utorak (16.10.) počeo dokazni postupak odbrane, koju zastupa sâm optuženi. U nastojanju da ospori tužbu on će ispitati 570 svedoka.

https://p.dw.com/p/16RBi
Former Bosnian Serb leader Radovan Karadzic talks to member of his legal team Marko Sladojevic in the courtroom on the first day of his defense against war crime charges at the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia in The Hague October 16, 2012. The Yugoslavia war crimes tribunal begins trying its last suspect on Tuesday. Karadzic is one of a trio of architects of the Balkan wars brought to trial in The Hague for wars among the successor countries and the peoples of multi-ethnic Yugoslavia between 1991 and 1999, in which well over 100,000 people were killed and millions were displaced. REUTERS/ Robin van Lonkhuijsen (NETHERLANDS - Tags: POLITICS RELIGION)
Karadzic Prozess Den Haager TribunalFoto: Reuters

Pre izvođenja prvog svedoka, Radovan Karadžić, optužen za genocid i druge zločine tokom rata u BiH, iskoristio je pravo, da se sudijskom veću obrati izjavom. Na početku svoje izjave Karadžić je za sebe rekao da je "blag čovek, pun tolerancije i razumevanja", da nije želeo da se bavi politikom i da se zato uoči rata nije kandidovao za poslanika na prvim višepartijskim izborima niti je kasnije, u ratu, želeo da ima bilo kakve funkcije. "Moje opredeljenje je bilo da ostanem to što jesam: lekar i pisac. Ti počeci borbi, ti počeci rata, nemaju nikakve veze sa mnom."

Tvrdio je da su za rat krivi isključivo Bošnjaci i da su Srbi samo branili goli život i sopstveni opstanak. "Nije rat započinjala srpska strana i nije bilo rata pre nego što bi ga započela muslimanska strana. Nema rata dok ga ne započnu ekstremisti Stranke demokratske akcije. Rat je besnio mimo naše volje. Sve vreme je u pitanju bila samo naša odbrana."

Former Bosnian Serb leader Radovan Karadzic sits in the courtroom on the first day of his defense against war crime charges at the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia in The Hague October 16, 2012. The Yugoslavia war crimes tribunal begins trying its last suspect on Tuesday. Karadzic is one of a trio of architects of the Balkan wars brought to trial in The Hague for wars among the successor countries and the peoples of multi-ethnic Yugoslavia between 1991 and 1999, in which well over 100,000 people were killed and millions were displaced. REUTERS/ Robin van Lonkhuijsen (NETHERLANDS - Tags: CRIME LAW POLITICS CONFLICT)
Karadžić tvrdi da su za rat krivi samo BošnjaciFoto: Reuters

Umesto suđenja očekivao nagradu

Karadžić je naglasio da bi, umesto što je optužen za genocid i druge zločine, trebalo da bude nagrađen jer je uložio "sve što je u ljudskoj moći" da do rata u Bosni i Hercegovini ne dođe. Sarajevo nije držao pod opsadom, rekao je i najavio da će svoju odbranu i početi pobijanjem optužbi o snajperskom i artiljerijskom teroru nad Sarajevom. "Sarajevo je moj grad, i priča i bilo kakva mogućnost da bismo mi bez razloga bombardovali Sarajevo je apsolutno netačna. Svaka granata koja je pala po Sarajevu je lično mene bolela, ali taj grad je imao preko 2000 legitimnih vojnih ciljeva."

Prema Karadžiću nijedna granata ispaljena sa položaja Vojske Republike Srpske nije imala kao cilj civile. Masakre na Markalama ni 1992. ni 1995. godine, tvrdio je, nije počinila artiljerija te vojske. "Markale 2 su besramna inscenacija. Tamo je očigledno poginulo nešto ljudi od te eksplozije, ali smo videli i lutke, antropomorfne lutke kako se ubacuju na kamione i kako se pravi šou za svet."

Zerstörte Marktstände auf dem verwüsteten "Markale"-Markt. Bei dem bisher schwersten Artillerieangriff auf die bosnische Hauptstadt Sarajevo sind am 5.2.1994 insgesamt 66 Menschen getötet und 167 verwundet worden. Nach ersten Ermittlungen detonierte eine Mörsergranate vom Kaliber 120 Millimeter in den Mittagsstunden auf dem Dach eines Marktstandes auf dem belebten "Markale"-Markt in der Innenstadt und hinterließ ein Bild des Grauens.
Masakr na MarkalamaFoto: picture alliance/dpa

Za izvođenje svojih dokaza Karadžić je kao sopstveni branilac zatražio 600 sati, ali mu je sudijsko veće odobrilo polovinu tog vremena, to jest trista sati, koliko je imalo i tužilaštvo u izvođenju svojih dokaza. Optuženi se žalio na tu redukciju. Žalba još nije riešena, ali suđenje se zbog toga nije moglo odlagati, pa je Karadžić morao u utorak (16.10.) da izvede prvog svedoka.

U sudnici se pojavio pukovnik ruske vojske Andrej Demurenko, koji je bio u sastavu međunarodnih snaga u Sarajevu, kad je u avgustu 95. na Markalama granata usmrtila 43, a ranile 75 osoba. Po ekspertizi stručnjaka međunarodnih snaga, granate su ispaljene sa položaja Vojske Republike Srpske. Ruski pukovnik tvrdi suprotno. Njegovi argumenti iz nezvanične istrage, koju je sam preduzeo, nisu uverili veće pred kojim se sudilo generalu Dragomiru Miloševiću pre šest godina. Hoće li ta teza biti prihvaćena sada, na suđenju Karadžiću, dobrim delom zavisi i od unakrsnog ispitivanja, koje su u utorak počeli a danas će nastaviti zastupnici Haškog tužilaštva.

Autor: Dževad Sabljaković

Odg. urednica: Ivana Ivanović