1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Društvo

Kažu da misle svojom glavom

29. mart 2021.

Demonstracije protiv pandemijske politike u Nemačkoj predvodi pokret Kverdenkera. Među njima su ljudi raznih političkih opredeljenja, najčešće dobro obrazovani. Policija ne zna šta da radi sa njima.

https://p.dw.com/p/3rK3J
Čarke sa novinarima na jednom od skupova u Minhenu
Čarke sa novinarima na jednom od skupova u MinhenuFoto: Sachelle Babbar/ZUMA Wire/picture alliance

Kverdenkeri se vraćaju sa zimske pauze“, izjavio je Mihael Balveg u poruci na internetu krajem januara. Osnivač ovog pokreta, koji se bori protiv državne politike suzbijanja korone, pozvao je na automobilski korzo u Štutgartu, gradu koji je kolevka pokreta.

Sada postoje brojni ogranci, a najveće demonstracije bile su prošle godine u Berlinu i Lajpcigu – završavale su se nasilno.

Kverdenker (Querdenker) doslovno znači „poprečni mislioci“, odnosno oni koji misle drukčije i promišljaju dublje, tamo gde tobože svi razmišljaju pravolinijski i onako kako im se servira. Odbacuju kritike da su „teoretičari zavere“ i trude se da ne budu svrstani među desničare ili ekstremiste.

Balveg i sledbenici uvek ističu miroljubivost i odanost Ustavu. Ples i pesme deo su repertoara na mitinzima. Ali, među učesnicima su i desničarski ekstremisti koji izgledaju baš onako kako se stereotipno zamišlja. I to kao da ne smeta Balvegu i drugima.

Stručnjak za pitanja demokratije Rajner Beker sa Univerziteta u Marburgu prepoznaje obrazac – ovakvi protesti imaju „strategiju da se policija preoptereti masom demonstranata i da se ne pridržava uslova za demonstracije koje nameću sudovi“.

Zbunjena policija

Upravo se to ponovilo u Kaselu pre desetak dana: umesto dozvoljenih 6.000 učesnika, na kraju je ulicama prodefilovalo tri puta više. Većina nije držala odstojanje niti su nosili maske. Bilo je i kontra-demonstracija.

Kako je situacija postajala nepreglednija i napetija, policija je upotrebila palice, biber-sprej i vodene topove. Internetom kruže snimci isečeni tako da se vidi samo kako policija mlati demonstrante.

Privođenje u Kaselu
Privođenje u KaseluFoto: Thilo Schmuelgen/REUTERS

„Policija nije naviknuta na ekipu kakvu je tamo videla“, kaže nam Kristofer Fogel koji radi u savetodavnom timu za borbu protiv desničarskog ekstremizma u Kaselu i pratio je demonstracije uživo. „Neki od protestanata su stavili decu u prvi red, kao zaštitni štit.“

Bilo je sukoba desničara i levičara, a između njih su tumarale porodice sa malom decom. Fogel sve to opisuje kao „zbunjujuće“ i težak zadatak za policiju koja nije više vladala situacijom.

Ko su i šta hoće?

Fogel naziva suštinsku ideju pokreta Kverdenkera „izuzetno tankom“. U pitanju je briga za indvidualne slobode: „Oni samo žele da se vrate u normalan život i da ih država pusti na miru.“ A kad pandemija prođe i korone više ne bude u svim medijima, većina njih će bataliti politički angažman i vratiti se tihom životu, veruje Fogel.

Ova procena se uklapa u rezultate studije koju je u decembru objavio sociolog Oliver Nahtvaj sa Univerziteta u Bazelu. On i njegov tim ispitali su više od 1.100 Kverdenkera kakvi su njihovi motivi i stavovi. Pre korone gotovo polovina nikada nije učestvovala u demonstracijama.

„Što se tiče socijalne strukture, to je relativno star i uglavnom akademski pokret“, piše u studiji. Manje od deset odsto članova pokreta mlađe je od 30 godina – prosečna dob je oko 50 godina. Gotovo dve trećine ispitanih imaju barem srednjoškolsku diplomu, više od polovine je završilo fakultet, a dve trećine se smatraju srednjom klasom.

Mihael Balveg, lider pokreta
Mihael Balveg, lider pokretaFoto: Ying Tang/NurPhoto/picture-alliance

Na prošlim saveznim izborima (2017) čak 23 odsto pristalica Kverdenkera glasalo je za Zelene, 18 odsto za Levicu i 15 odsto za desničarsku Alternativu za Nemačku (AfD). Međutim, to je bilo mnogo pre korone. Na sledećim izborima u septembru bi oko 27 odsto njih glasalo za AfD, dok bi Zeleni među Kverdenkerima dobili svega jedan odsto glasova, baš kao i vladajući Demohrišćani.

Čak 61 odsto želi da u septembru glasa za nepoznate stranke, uključujući u julu osnovanu Partiju temeljne demokratije Nemačke. Na njenoj početnoj stranici piše: „Svako ko tvrdi da u našoj zemlji vlada sloboda, laže. Jer ne vlada sloboda.“

Ova percepcija ogleda se u studiji o Kverdenkerima. Gotovo 80 odsto se slaže sa izjavom da više ne možete izraziti mišljenje bez problema. Oko 75 odsto misli da su mediji i politika u sprezi i da vlada krije istinu.

Pod prismotrom

Studija još pokazuje da ovi ljudi ne veruju etabliranim medijima, ali i da nisu posebno ksenofobični već, češće, antiautoritarno nastrojeni. To se da naslutiti i po slikama sa njihovih demonstracija: dok tu i tamo ima klasičnih neonacista sa antisemitskim sloganima, veći broj ljudi pleše uz ritam bubnjeva i više liči na hipike.

Granice između krajnje levice i krajnje desnice se pretapaju. „Previše pretapaju“, kako smatra Služba za zaštitu ustavnog poretka. Stoga su Kverdenkeri od decembra zvanično pod prismotrom službe u pokrajini u kojoj su nastali.

Plakati sa protesta u Berlinu: predlaže se robija za kancelarku, vicekancelara i vodećeg virusologa
Plakati sa protesta u Berlinu: predlaže se robija za kancelarku, vicekancelara i vodećeg virusologaFoto: Eventpress Hoensch/picture alliance

Jedan portparol ove Službe za DW navodi da su sumnje par meseci kasnije samo potvrđene. Dodaje da su neki vodeći ljudi Kverdenkera povezani sa ekstremnim organizacijama koje duže postoje, poput „Građana Rajha“. Ti „građani“ ne priznaju današnju nemačku državu.

Sledeći veliki skup najavljen je za subotu (3. april) u Štutgartu. Do sada su gradske vlasti tu i tamo pokušavale da zabrane takve skupove, ali su zabrane uvek padale pred sudovima.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu