1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kinezi kupuju luksuz, Evropljani male automobile

14. januar 2013.

Detroit je prvi veliki međunarodni automobilski sajam u 2013. Uoči početka sajma (14.1.) auto-industrija suočava se s dva velika problema.

https://p.dw.com/p/17JQ7
Foto: picture-alliance/dpa

Prodaja u Evropi opada, a traže se i rešenja za osvajanje novih tržišta. Ipak, brige ne muče sve proizvođače podjednako. Folksvagen (VW) posluje odlično. Automobilski stručnjaci koncernu iz Volfsburga daju odlične ocene. „Folksvagen predvodi listu preduzeća koja, po mišljenju stručnjaka, može i ubuduće da očekuje najveću stopu rasta“, kaže Matju Mejer. On je šef sektora za automobilsku industriju u konsultantskoj kompaniji KPMG i objavio je studiju o razvoju auto-industrije. Mejer veruje da će Folksvagen ostvariti zacrtane ciljeve poslovanja i da će do 2018. postati najveći svetski proizvođač vozila.

Nakon Folksvagena, na drugom mestu (što se tiče očekivanja automobilskih eksperata) očekivanog rasta poslovanja je BMW, tvrdi Mejer. I BMW je – nemačko preduzeće.

Kineska konkurencija

Iza Folksvagena, BMW-a i japanske Tojote, četvrto mesto zauzeli su ambiciozni južnokorejski proizvođači Hjundai/Kia. Među deset automobilskih kompanija s najboljim poslovnim izgledima, KPMG je naveo čak četiri kineska proizvođača. U zapadnom svetu oni su uglavnom nepoznati: BAIC, SAIC, FAW i Geely. Među deset najboljih našao se i indijski koncern Tata, koji je kupio luksuzne marke Jaguar i Land Rover.

„Od deset firmi s najboljim potencijalima rasta, osam ih je iz Azije. Najviše ih je iz Kine. To su firme koje na tržištu imaju najbolje izglede u idućih pet do deset godina“, dodaje Mejer.

Matju Mejer
Matju MejerFoto: KPMG

BRIC i Evropa

Poznavaoci automobilske industrije očekuju da bi u narednih pet godina broj proizvedenih i prodatih vozila najpre mogao da opadne u Evropi. Najveći pad očekuje se u Italiji i u Španiji.

Sasvim druga slika vlada u tzv. novoindustrijalizovanim zemljama. Tamo stručnjaci očekuju rast proizvodne i prodajne stope, pre svega u Brazilu, Rusiji, Indiji i Kini (BRIC). Vozila koja se proizvodi u tim zemljama, i koja su u prvom redu namenjena domaćim kupcima, po mišljenju KPMG bi do 2018. mogla da dosegnu standarde kvaliteta koji važe u razvijenim zemljama. A onda više nema razloga da se ta vozila ne izvoze.

Most na istoku Evrope

Ispitanici su u okviru studije KPMG naglasili da očekuju da će preduzeća iz zemalja BRIC-a na tržište Starog kontinenta „ući“ uglavnom preko istočne Evrope. „Indijski i kineski proizvođači koristiće istočnu Evropu kao most za zapadnoevropsko tržište, a na američkom kontinentu, Kinezi i Indijci će kao most koristiti uglavnom Meksiko“, očekuje Mejer.

Velik izazov za proizvođače će, u zavisnosti od toga o kom regionu je reč, biti vrlo različite želje mušterija. U razvijenim industrijskim zemljama kupci žele male, ekološke automobile. Ispitanici studije KPMG očekuju zato pojačani rast na tim tržištima, ali samo u segmentu kompaktnih, mali i najmanjih vozila.

Statusni simboli

I u zemljama u razvoju će i ubuduće takvi modeli biti traženi. „Ali vrlo veliki rast u novoindustrijalizovanim zemljama očekujemo na području vozila koji služe kao statusni simboli, npr. SUV-modela", precizira naš sagovornik iz KPMG.

Tema o kojoj će se pričati u američkom Detroitu sigurno će biti i rast značaja uslužnog sektora na području mobilnosti. Tri četvrtine ispitanika očekuje da će se na tržištu u dogledno vreme etablirati i alternative klasičnom posedovanju vozila, poput Car Sharinga. Više od 50 procenata ispitanika u budućnosti očekuje kombinovanu mobilnost – automobil bi tako trebalo da se koristi u kombinaciji sa sredstvima javnog prevoza.

Razvoj motora sa unutrašnjim sagorevanjem

Najvažnije pitanje koje muči branšu, ujedno i pitanje na koje je najteže dati odgovor, vezano je uz dominantnu pogonsku tehnologiju budućnosti. Nakon euforije oko električnog pogona, sve više stručnjaka očekuje da će u idućih pet godina veliki proizvođači novac ulagati u poboljšanja motora sa unutrašnjim sagorevanjem.

Autori: Klaus Ulrih / Srećko Matić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković