1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Košnice u sred Pariza

27. oktobar 2009.

Širom sveta izmiru pčele. Naučnici, a ni pčelari nisu do sada uspeli da saznaju šta je uzrok tome – ali glavni osumnjičeni su pesticidi. Prvi su se pobunili francuski pčelari, još pre desetak godina.

https://p.dw.com/p/KG9v
Foto: AP

Francuska je posle SAD najveći korisnik hemije u poljoprivredi. Francuski pčelari uvek iznova izlaze na ulice Pariza kako bi demonstrirali protiv insekticida koji se obilato koriste u poljoprivredi.

Neki pčelari u Francuskoj su od sredine 90-ih izgubili sve svoje rojeve – pčele su uginule ili jednostavno nestale. U proseku je u Francuskoj uništeno oko 30 odsto pčela. Pčelari se sećaju da su 1995. godine prvi put upotrebljeni veoma jaki insekticidi. Oni su uvereni da je to razlog masovnog pomora pčela.

BdT Biene Blume
Foto: AP

Žan Mark Bonmaten u principu se slaže sa pčelarima, ali smatra da pesticidi nisu jedini razlog. Bonmatin je istraživač u centru za molekularnu biofiziku u Orleanu i već godinama se bavi zdravljem pčela i pesticidima:

„Naravno da masovno crkavanje pčela nema iste uzroke svuda u svetu. Ipak, ima suštinskih stvari koje su identične. Globalno gledano, primetili smo dve pojave – prvo, svuda gde se koriste pesticidi pčele imaju znatno lošije zdravlje. I što više pesticida se koristi, tim su više pčele bolesnije.“

Pčele su nezamenljive

Francusko udruženje pčelara UNAF predstavilo je geografsku kartu na kojoj se jasno vidi da se najveći pomor pčela beleži u regionima u kojima je industrijska poljoprivreda najintenzivnija. U svetu nauke ova tema izaziva velike polemike. Naučnici ukazuju na čitav niz faktora koji štete pčelama. Tu su paraziti, infektivne bolesti, uništavanje prirode i promena klime.

Udruženje francuskih pčelara radi na tome da pčelama obezbedi budućnost. Sredinom maja, predsednik tog udruženja Anri Kleman zapatio je 6 novih rojeva – što ne bi bilo vredno pomena da to nije učinio u Parizu, zapravo jednom predgrađu Pariza.

Imker mit Honigbienen
Foto: AP

U okviru programa koji je počeo krajem 2005. i sada ima tridesetak partnera širom zemlje, svoj dom je našlo 300.000 pčela. Pčele se uzgajaju u gradovima, parkovima Versaja i vinogradima Medoka. Obučeni saradnici nude programe za đake i šetače – objašnjavaju svet pčela i pčelara. Cilj je da se stanovništvu približi ta tema, a to je neophodno, kaže Enro Klement:

„Želimo pre svega da dopremo do mladih, da im kažemo I pokažemo šta treba učiniti kako bi se zaštitile pčele. Ukazujemo na štetnost pesticida, kažemo im da bi u svojim baštama trebalo da zasade cveće kao hranu za pčele. Oni treba da shvate da su pčele nezamenjljive.“

Peticija protiv pesticida

Najvažniji argument zaštitnika pčela glasi – 80 odsto svih biljaka oplođuju insekti, pre svih pčele. Kada nema tih insekata, smanjuje se i žetva, i to drastično.

Honigwabe mit Bienen
Foto: BilderBox

Prošlog proleća više organizacija za zaštitu okoline, među njima I udruženje pčelara, započeli su kampanju skupljanja potpisa za peticiju protiv upotrebe pesticida. Do sada je prikupljeno 45.000 potpisa.

Jedan od velikih obožavalaca pčela je i Mišel Vampuj, potpredsednik regionalne uprave oblasti Pariza. U parku uprave regiona Pariz, koji se nalazi u unutrašnjem dvorištu kompleksa zgrada, u proleće 2008 postavio je 8 košnica.

„U sred Pariza pčele proizvode mnogo meda, jer ima mnogo manje pesticida nego u agrarnim regionima. I zaposleni su se navikli na pčele. Do sada niko nije uboden, a košnice se nalaze direktno ispod prozora političara.”

Ako je suditi po količini meda koju te pčele proizvedu – tu im je očigledno dobro.

Autorke: Suzane Krauze / Dijana Roščić

Odgovorni urednik: Ivan Đerković