1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kosmički haos

T. Smith10. april 2004.

Istorija Mlečnog puta, galaksije u kojoj je i Zemlja, bila je mnogo burnija nego što se mislilo, pokazuje posmatranje 14.000 zvezda tokom poslednjih 15 godina

https://p.dw.com/p/BAib
Mlečni put
Mlečni putFoto: AP

Zemlja je u sredini Mlečnog puta, ali relativno se malo zna o istoriji naše galaksije. Zahvaljujući istraživanju koje je trajalo 15 godina naučnicima je sada uspelo da bace pogled u uzbudljivu prošlost gigantskog zvezdanog sistema.

Prvi rezultati istraživanja ukazuju da objekti unutar galaksije kao što su spiralne ruke, crne rupe i medjuzvezdana materija ubrzavaju kretanje zvezda.Tako je razvoj Mlečnog puta bio mnogo haotičniji i složeniji nego što se to mislilo.

Danski astronom Birgita Nordstrem i njene kolege iz Švedske i Švajcarske tokom hiljadu noći u poslednjih 15 godina napravili su 60 hiljada spektralnih fotografija 14 hiljada zvezda sličnih Suncu. Oni su u istraživanju koristili teleskope u Čileu, u francuskoj Provansi i Kembridžu u SAD.Svaka zvezda fotografisana je najmanje četiri puta.

Većina posmatranih zvezda udaljena je manje od pet stotina svetlosnih godina od Zemlje.Do sada postojali su samo podaci o dvodimenzionalnom kretanju tih zvezda na zamišljenoj nebeskoj putanji koje je prikupio evropski satelit Hiparkos.

Sada prvi put astronomi znaju kako su se zvezde prostorno kretale u sve tri dimenzije.Podatke koji su im nedostajali prikupili su analizom spektralnog pomeranja svetlosti zvezda na osnovu čega se može izračunati brzina svake zvezde duž horizonta.

Astronomi su napravili animaciju iz koje se može videti kretanje objekata u našem Mlečnom putu tokom poslednjih 250 miliona godina.Na početku tog perioda galaksija je bila mnogo šira nego danas.”Prvi put smo posmatrali dovoljan broj zvezda koji je reprezentativan za celu galaksiju Mlečnog puta”, kaže Nordstremova.Ti podaci omogućavaju preciznu statističku analizu.

Na osnovu prikupljenih podataka astronomi sada mogu da izvedu zaključke o starosti zvezda ili o teškim metalima koji postoje na njima.Otkriven je i veliki broj dvostrukih zvezda – svaki treći medju posmatranim objektima imao je pratioca na maloj udaljenosti.

”Tek smo počeli da obradjujemo podatke i znamo da druge kolege nestrpljivo očekuju da se uključe u njihovo tumačenje”, kaže Nordstremova.