Kosovo - jeste država, nije država...

"Varšavu, iako je priznala novu državu, sa Prištinom ne spajaju nikakve veze", piše danas (14.2.) poljski list u članku "Država ili poludržava" posvećenom priznavanju Kosova.

Žečpospolita je pitala poljske stručnjake za međunarodno pravo da li sa gledišta međunarodnog prava Kosovo, koje u teoriji ispunjava sve uslove za postojanje države - teritoriju, stanovništvo i vlast, može u praksi da se prizna kao suverena država.

"Može, ako se zainatimo. Na tom području nema suverene vlasti koja je neophodna za postojanje države. Kosovo je teritorijalno i politički zasebna tvorevina koju deo međunarodne zajednice priznaje kao državu, a deo ne", kazao je listu profesor Zđislav Galicki, član Komisije za međunarodno pravo UN i direktor Instituta za međunarodno prava na Varšavskom univerzitetu.

Ništa od UN za Kosovo

Galicki je dodao da je prošao Kosovo uzduž i popreko, a nije video nikakve investicije savremene države.

"Sve se oslanja na međunarodnu pomoć ili na šverc. Nema šanse da Kosovo bude primljeno u Ujedinjene nacije jer za to moraju da daju saglasnost sve velike sile. A takve saglasnosti zbog stava Rusije i Kine nema, niti će biti", rekao je Galicki.

Države funkcionišu i bez priznanja

Poljski stručnjak za međunarodno pravo podsetio je, međutim, da za državu kao subjekt međunarodnog prava nije neophodno međunarodno priznanje i naveo nekoliko primera država koje su funkcionisale bez priznanja.

"Godinama se vodio spor da li da se Istočna Nemačka prizna kao samostalna suverena država. Takođe, u prvo vreme niko nije priznavao sovjetsku Rusiju, iako je ona postojala kao samostalna država", rekao je Galicki i dodao da priznanje međunarodne zajednice nije neophodno, ali da to što država nije priznata otežava međunarodnu saradnju.

Kosovo, ipak, jeste država

Edvard Haližak iz varšavskog Instituta za međunarodne studije za razliku od Galickog naglašava da Kosovo jeste država, budući da ima atribute kao što su teritorija, stanovništvo i vlast, a uz to i priznanje nekih ključnih država.

"U UN su i države slabe, u raspadu, bez vlasti koja bi normalno funkcionisala. Kao Somalija. Tako su slabe da bi međunarodna zajednica trebalo da se zapita da li da ih ne pridruži drugoj državi. Ekonomski bi to bilo isplativije", kazao je Haližak za današnju Žečpospolitu.

beta/ii/nb