1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kraj povlastica za lažne azilante sa Balkana

22. mart 2014.

Srbija, BiH, i Makedonija, ubuduće će u Nemačkoj biti na listi "zemalja sigurnog porekla". A to znači da će zahtevi za azil državljana ovih zemalja biti rešavani po skraćenom postupku i za samo sedam dana.

https://p.dw.com/p/1BUFm
Foto: dapd

Potražioci azila iz država Zapadnog Balkana neće moći još dugo da „uživaju“ u povlasticama, koje nudi nemački socijalni sistem državljanima, koji traže zaštitu od progona. Osim inicijative za promenu Zakona o azilu, koju je pokrenulo nemačko Ministarstvo spoljnih poslova, građani iz Srbije, BiH, Makedonije, Crne Gore i Albanije, mogu da računaju na skraćeni postupak od samo sedam dana, ukoliko podnesu zahtev za azil.

Razlog za promenu za promenu zakona jeste činjenica da su potražioci azila iz balkanskih država postali ozbiljan problem za Nemačku još od 2009. odnosno 2010. godine, kada je uvedena liberalizacija viznog režima za države Zapadnog Balkana. Svake godine povećava se broj takozvanih "lažnih azilanata". Posebno su na udaru pojedini gradovi, koji se svake jeseni suočavaju sa prilivom hiljada Roma sa Balkana, koji u Nemačku stižu "da prezime".

Efikasna zakonska rampa

Štefan Majer, poslanik u Bundestagu iz redova demohrišćanske unije CDU/CSU, tvrdi da je Nemačka uvek bila solidarna i da se to neće promeniti. "Nemačka je otvorena zemlja, posebno za ljude čiji su životi ugroženi, za one koji su diskriminisani po etničkoj osnovi, religioznoj ili seksualnoj orijentaciji. Prošle godine je prihvaćeno 127.000 azilanata, što je četvrtina od ukupnog broja azilanata u EU. To je više od broja ljudi koje su prihvatile SAD, tako da Nemačkoj niko ne može da zameri kako nije solidarna. Potražioci azila iz Srbije, Makedonije, odnosno sa Zapadnog Balkana predstavljaju više od 30 odsto od tog broja. Međutim, kada se pogleda broj onih koji dolaze iz tih zemalja, a koji zadista dobiju azil, dolazi se do najnižeg procenta koji iznosi između 0 i 0,1 odsto. Zato je ispravno da se ove države, u kojima nema progona, deklarišu kao zemlje tzv. sigurnog porekla."

Stefan Mayer Politiker CDU/CSU
Stefan MayerFoto: cc by Henning Schacht sa 3.0

On podseća da se zakonski kao takve zemlje trenutno navode dve afričke države - Gana i Senegal – a ideja je da se na tu listu dodaju Makedonija, Srbija i BiH. O ovoj "trojci" bilo je govora i tokom koalicionih pregovora demohrišćana i socijaldemokrata. Majer smatra da bi bilo ispravno pridodati i Crnu Goru i Albaniju, pošto postoje jasni podaci, kako u tim zemaljama nema progona građana.

Ukoliko se to dogodi, za potražioce azila iz ovih zemalja bi to značilo promenu celog postupka, pojašnjava Majer. "Ako postoji pretpostavka da azilant dolazi iz zemlje u kojoj nema progona, to ubrzava donošenje odluke o njegovom zahtevu, čak i pre samog dokaznog postupka. Znači da ne mora pojedinačno da se ispituje za svaki slučaj da li ima ili nema proganjanja, jer se unapred podrazumeva da ga nema. Čak i slučaju da postoji žalba na odluku o odbijanju zahteva za azil cela procedura može da se završi u roku od sedam dana. Važno je i da žalba na odluku ne znači i da je ta odluka suspendovana."

Reakcije Levice i nevladinih organizacija

Makedonija: Život u getu!

Ovoj inicijativi žestoko se protive opoziciona stranka - Levica, kao i organizacija Pro azil. Ula Jelpke, portparol stranke Levica zadužena za unutrašnjopolitička pitanja, ističe da će ovakvi planovi samo zacementirati praksu saveznih organa da se "po brzom postupku" rešava pitanje Roma sa Balkana, koji u Nemačkoj traže zaštitu.

"Klasifikacija Srbije, Makedonije i BiH kao sigurnih država je pravi skandal. A sada se u takve zemlje ubrajaju i Albanija i Crna Gora, o kojima nije bilo ni reči tokom koalicionih pregovora", kaže Jelpke.

Bernd Mešović iz organizacije Pro azil istovremeno upozorava: "Smatramo kako osnovni problem predstavlja i samo postojanje odredbi o "državama sigurnog porekla". Još od devedesetih godina prošlog veka Pro azil se protivi stvaranju podele na zemlje prve, druge i treće kategorije. Od 2012. vlada nastoji da balkanske države uvrsti u zemlje sigurnog porekla i teoretski se to sada može i dogoditi. Pitanje glasi: šta je to zemlja sigurnog porekla? Ustavni sud Nemačke tvrdi da ljudska prava ne treba da se štite samo na papiru, nego istinski da se poštuju", navodi Mešović.

Bernd Mesovic Pro Asyl
Bernd MešovićFoto: Pro Asyl

On ističe da prava manjina moraju da budu deo nemačke svakodnevice i ne smeju da postoje politički progoni. To su zadaci koje političarima propisuje Ustavni sud, kaže Mešović. "Prema našem mišljenju, zemlje Balkana nisu zaista zemlje sigurnog porekla." On tvrdi da se i sada zahtevi potražilaca azila iz tih zemalja rešavaju vrlo brzo, ali da ljudi, uprkos tome, i dalje pristižu. Tvrdi da ima problema i da oni neće biti rešeni time što se države stavljaju na nekakve liste.

Skoplje samo traži stavljanje na drugu listu?

Što se Makedonije tiče, vlada u Skoplju je bila ta, koja je od Nemačke zatražila da ova zemlja bude uvrštena na listu "zemalja sigurnog porekla". Skoplje smatra da je preduzelo sve što bi moglo da spreči lažne azilante da putuju na Zapad. Upravo zbog takvih azilanata pod znak pitanja je doveden i bezvizni režim. EU je protekle godine usvojila i zaštitni mehanizam kojim neka zemlja EU može da zamrzne bezvizni režim, ako dođe do velikog priliva azilanata.

Makedonija to ne želi. U Skoplju se nadaju da će, ako njihova zemlja bude uvrštena na pomenutu listu, polovina posla u borbi protiv lažnih azilanata biti završena. To znači da će 99,9 odsto takvih u roku od sedam dana biti iz Nemačke vraćeni u domovinu. Sličnu situaciju pre nekoliko godina je Makedonija imala i sa Belgijom. Nakon posete premijera Belgije, Skoplju i uvrštavanja Makedonije na listu "zemalja sigurnog porekla", azilantski postupci u Briselu su rešavani u roku od 48 sati, a reka azilanata je "presušila". U Skoplju očekuju da će se tako nešto dogoditi i u slučaju Nemačke, jer će svi oni koji razmišljaju o tome da zloupotrebe pogodnosti humanitarnog prava, dva puta morati da razmisle da li će celu porodicu povesti na put u "bolji život", koji će trajati samo sedam dana.

Autor: Silvera Padori-Klenke
Redakcija: Jakov Leon