1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Društvo

Kreće li novi izbeglički talas?

21. avgust 2021.

Da li će pad Avganistana pokrenuti egzodus, slično kao što su dešavanja u Siriji to učinila pre šest godina? To pitanje je posebno osetljivo u Nemačkoj, koja je primarni cilj tražilaca azila. A za mesec dana su izbori…

https://p.dw.com/p/3zJSL
2016: Izbeglice privremeno smeštane na berlinskom aerodromu Tempelhof
2016: Izbeglice privremeno smeštane na berlinskom aerodromu TempelhofFoto: DW/R. Shirmohammadi

Glavom bez obzira! Slike čistog očaja sa aerodroma u Kabulu kruže društvenim mrežama: stotine muškaraca oko aviona američkog ratnog vazduhoplovstva, koji je u pokretu. Neki od njih se hvataju za avion i nakon poletanja, kako se na snimcima vidi, padaju i ginu.

„Vidimo je očaj onih koji su – u velikoj meri opravdano – u strahu od talibana i koji ne nalaze nikakav izlaz“, kaže stručnjak za migracije Gerald Knaus u intervjuu za DW.

Nemačka kancelarka Angela Merkel je kazala: „Gorko, dramatično i strašno je to što se dešava, naročito za ljude u Avganistanu.“ Ona je priznala da je situacija dugo bila pogrešno procenjena.

Kancelarka je jasno stavila do znanja da vlada ne planira da primi veći broj izbeglica. „Naš glavni cilj je da se ponudi perspektiva onima koji su nam direktno pomagali“, istakla je. Ona želi da se u okviru akcije evakuacije iz Avganistana izvuče 10.000 pomagača Bundesvera i njihovi najbliži.

Ostale izbeglice bi, kako je rečeno, morale da se pobrinu „da pronađu sigurno mesto“ u regionu. Nemačka će pritom brzo ponuditi podršku susednim zemljama Avganistana koje primaju izbeglice.

Stručnjak za migracije Knaus međutim sumnja da bi ljudi iz Avganistana sada masovno mogli da napuštaju zemlju. Grad Kabul je već potpuno pod kontrolom talibana koji su na sve strane uveli kontrole. Oni kontrolišu i sve spoljne granice. „Nema praktične osnove za tvrdnje da bi sada spontano veliki broj Avganistanaca mogao da krene u susedne zemlje. To trenutno uopšte nije moguće.“

Milioni Avganistanaca već u bekstvu

Krajem 2020. godine UNHCR je registrovao oko 2,6 miliona avganistanskih izbeglica – 1,4 miliona samo u susednom Pakistanu. Neki stručnjaci – kao i kandidat demohrišćana za kancelara Armin Lašet – smatraju da je realniji broj od tri miliona. Kako tvrdi UN, na to dolazi isto toliko izbeglica u unutrašnjosti zemlje. Koliko bi ljudi od ukupno 38 miliona Avganistanaca uskoro moglo da napusti zemlju? Potpuno je nejasno, kaže Knaus.

Ipak, iz nemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova već mogu da se čuju prvi konkretni brojevi o mogućem broju izbeglica. Ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer (CSU) računa da bi zemlju moglo da napusti između 300.000 i pet miliona Avganistanaca.

„Te brojke su potpuno proizvoljne. Prema mom mišljenju on nema nikakvu osnovu za iznošenje tih brojeva“, ogorčen je Bijan Djir-Saraj. Poslanik Liberala u Bundestagu je član odbora za spoljne poslove. To što Zehofer radi „samo uznemiruje narod“, smatra Djir-Saraj.

U Srbiji je trenutno 1.170 Avganistanaca od kojih su mnogi početkom godine primili vakcinu protiv korone
U Srbiji je trenutno 1.170 Avganistanaca od kojih su mnogi početkom godine primili vakcinu protiv koroneFoto: OLIVER BUNIC/AFP/Getty Images

Izbeglice kao predizborna tema

I tako se brzo opet postavlja pitanje da li bi drama sa izbeglicama od jeseni 2015. do proleća 2016. mogla da se ponovi? I da li će to ponovo biti predizborna tema? Tada je u Nemačku stiglo više od milion ljudi, među kojima je bio veliki broj Sirijaca. Ta tema je dominirala i dugo polarizovala političku debatu u Nemačkoj.

„Pitanje izbeglica praktično je već predizborna tema“, kaže politikolog Klas Štive sa Katoličkog univerziteta Ajhštet-Ingolštat u razgovoru za DW. „Kada broj izbeglica počne da se povećava, što se može očekivati, onda situacija počinje da se menja. Politička polarizacija počinje da raste.“

Još uvek se gotovo sve stranke slažu da bi brzo trebalo pomoći Avganistancima koji su pomagali Bundesveru i nemačkim humanitarnim organizacijama. Ali tu je kraj stranačkom jedinstvu, veruje Štive.

„Ne smemo da ponovimo greške iz 2015. godine“, ponavljaju ovih dana kandidat demohrišćana za kancelara Armin Lašet i drugi političari njegove stranke. Time se distanciraju od kancelarke Angele Merkel, koja je tada otvorila nemačke granice.

Kandidat socijaldemokrata za kancelara Olaf Šolc ne želi da iznosi konkretan broj koliko bi ljudi Nemačka trebalo da primi, ali ističe da susedne zemlje ne bi trebalo ostaviti na cedilu.

Zeleni su otvoreni za prihvat izbeglica. Ne bi trebalo čekati da 27 zemalja EU postignu dogovor, već bi trebalo sarađivati za zemljama koje su takođe spremne da prime izbeglice, kazala je kandidatkinja Zelenih za kancelarku Analene Berbok.

Izbegličko pitanje – ko profitira, ko gubi?

„Alternativa za Nemačku (AfD) sada konačno ima temu kojom može da popravi trenutno loš rejting“, veruje Štive. Ta desničarska stranka već traži „suspenziju prava na azil i pojačanu zaštitu granica“.

Gerald Knaus važi za arhitektu izbeglikog sporazuma EU i Turske kojim je usporen talas migracija 2016.
Gerald Knaus važi za arhitektu izbeglikog sporazuma EU i Turske kojim je usporen talas migracija 2016.Foto: Francesco Scarpa

„To će naročito biti problem za demohrišćane koji mogu ostati bez desno-konzervativnih birača, od čega bi profitirao AfD“, kaže Štive. Ali i SPD ima razloga za zabrinutost. Moglo bi da se desi da konzervativni radnički milje počne da okreće leđa socijaldemokratama, „ukoliko levičarsko krilo stranke, poput Zelenih, bude zagovaralo velikodušno prihvatanje izbeglica“.

Aktuelno istraživanje instituta za ispitivanje javnog mnjenja „Civey“ za list „Augsburger cajtung“ pokazuje da velika većina Nemaca ima strah od slične situacije kao što je bila 2015/16. godine. Skoro dve trećine (62,9 odsto) ispitanika strahuje da bi iz Avganistana mogao da dođe veliki broj izbeglica.

Ipak, politikolog Štive, stručnjak za migracije Knaus i stručnjak Liberala za spoljnopolitička pitanja Djir-Saraj se slažu: poređenje sa 2015. godinom je pogrešno: „To se neće ponoviti“, smatra Gerald Knaus. „Turci tada nisu tražili Sirijcima vizu. Svako je mogao da pobegne iz zemlje i već je bio u EU.“

Bijan Djir-Saraj kaže: „Situacija je sada drugačija nego 2015. godine. U međuvremenu su izvučene neke pouke“.

Klaus Štive dodaje: „Nemačka je danas mnogo bolje pripremljena: savezna država, pokrajine i opštine imaju infrastrukturu za registraciju i prihvat izbeglica, koje 2015. nije bilo. Država sigurno neće ponovo izgubiti kontrolu.“

Bundesver evakuiše Avganistance: Haos i neizvesna budućnost

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu