1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kritika kapitalizma je u modi

5. oktobar 2013.

Finansijska kriza ima i dobru stranu: ekonomisti i vlasnici firmi se sad otvoreno pitaju da li je njihova definicija uspeha i dalje ispravna. Međutim, pitanje glasi: kako bi mogla da izgleda promena vrednosti u privredi?

https://p.dw.com/p/19u4X
Foto: Fotolia/jaskka

Kritičari Denisa Snouvera smatraju ga neoliberalnim ekonomistom koji slepo veruje u moć tržišta. Ovaj Amerikanac je predsednik Instituta za svetsku privredu u Kilu (IfW) i često je kritikovao Nemačku. On kaže da Nemačka previše reguliše, dok nezaposlenima ne daje dovoljno podsticaja da nađu posao.

Međutim, na Globalnom ekonomskom simpozijumu na koji je Institut u Kilu pozvao oko 600 stručnjaka za ekonomiju, poslovnih ljudi i političara, Snouver je delovao sasvim drugačije: ni nalik „verniku“ tržišta, pa čak ni ekonomisti. Zvučao je više kao propovednik kritičara kapitalizma: "Mi pljačkamo našu planetu kako bi proizvodili materijalna dobra. On njih se nadamo velikim radostima koje se nikad ne ostvare. Ova tragedija bi se mogla nazvati velikom raskalašnom obmanom."

"Redefinisanje uspeha"

Od kako je svet u finansijskoj krizi, kritika kapitalizma je u modi i u ekonomskim krugovima. Uprkos velikom uspehu ovog ekonomskog sistema, šteta se ne može prevideti. Zbog toga je kao moto ovogodišnjeg simpozijuma Snouver izabrao "Redefinisanje uspeha". Kakva je korist od toga što se 50-ih globalna ekonomska proizvodnja više nego udesetostručila kada se istovremeno sve više uništava životna sredina i raste broj socijalnih sukoba? – pita se on.

Weltwirtschaftsforum in Kiel eröffnet Dennis Snower
Denis SnouverFoto: picture-alliance/dpa

Dobitnik Nobelove nagrade i bivši predsednik Finske Marti Ahtisari predložio je vraćanje osnovnim vrednostima kao što su ljudska prava, vladavina prava i učešće u političkom životu. "To nisu samo zapadne već univerzalne vrednosti. Ljudi na trgu Tahrir u Kairu i tokom Arapskog proleća su to dokazali."

Bogatstvo na brzinu

Međutim, mi živimo u doba ekonomije, smatra Amerikanac Džon Brajant: "Šta je problem u Egiptu? Radna mesta. Šta je problem u Africi? Radna mesta. Tako je u svakoj zemlji na svetu, razlozi su ekonomske prirode."

Martti Ahtisaari Archivbild 2011
Marti AhtisariFoto: Getty Images

Brajant je osnivač organizacije "Operacija nada" koja kroz investicije i obrazovanje ima za cilj da siromašnim ljudima pomogne da svoju budućnost uzmu u svoje ruke.
Problem nije novac ni ekonomski sistem već erozija vrednosti tokom poslednjih 20 godina, kaže Brajant, koji je bio savetnik predsednika Klintona, Buša i Obame. Mnogi ljudi više ne žele da „spasavaju“ svet: "Zašto se baviš sportom? Želim da budem bogat! Zašto se baviš muzikom? Želim da budem bogat! Zašto ideš u politiku? Želim da budem bogat", opisuje Brajant preovlađujuće mišljenje. "Ali, ko tako misli, pre ili kasnije će implodirati."

Bankar u potrazi za smislom

Do finansijske krize, predstavnici sveta finansija nisu imali problema da javno hvale radosti zarađivanja novca. U međuvremenu, oni su skromni i isto tako u potrazi za izgubljenim vrednostima.

Jirgen Fičen, jedan od šefova Dojče banke tako kaže: "Profit nije dovoljan za merenje uspeha. Naša branša nije uspela društvu da dokaže da smo joj od koristi. Moramo ponovo da steknemo poverenje, jer bankarski sektor ne može da funkcioniše bez poverenja klijenata i društva u celini."

Deutsche Bank Hauptversammlung Jürgen Fitschen
Jirgen FičenFoto: Reuters

Snouver je kao domaćin imao svoje objašnjenje za gubitak poverenja: "Mi psihološki nismo u stanju da istovremeno budemo orijentisani ka konkurenciji i saosećajni. Tržište i osećaji dužnosti, odgovornosti i pouzdanosti ne idu zajedno. "
Bankar Fičer se na to naljutio: "Ako je to istina onda bismo u potpunosti morali da odustanemo od konkurencije. To bi bilo najgore što bi moglo da se desi.“

Na simpozijumu u Kilu se nije došlo do odgovora kako bi uspeh mogao ponovo da se definiše. Marti Ahtisari smatra da su severne evropske zemlje, odnosno skandinavske zemlje, Holandija i Nemačka dobri modeli: „A SAD … nažalost, više nisu uzor za bilo šta, osim možda za veliki haos."

Autori: Andreas Beker / Dijana Roščić

Odgovorna urednica: Ivana Ivanović