1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kuba se budi?

Andreas Knobloh, Havana21. mart 2016.

Posle 88 godina predsednik SAD ponovo je na Kubi. Osim za politiku, poseta Obame prilika je i za privredu. Prvi put nakon revolucije, američki lanac „Starvud“ preuzeće upravu nad tri hotela na Kubi. Da li je to izuzetak?

https://p.dw.com/p/1IGky
Kuba Besuch von Barack Obama Willkommensplakat
Foto: picture-alliance/dpa/CTK Photo

Sol Martínez sedi u senci svoje kuće u Havani, u četvrti Vedado. Zamišljeno posmatra bračni par turista iz Španije koji upravo napuštaju jednu od dve sobe koje on već par godina iznajmljuje. Veoma je zadovoljna: „Ovakve navale kakva je sada još nikada nije bilo. Sada će odmah da dođu sledeći turisti, jedan par iz Nemačke.“

Po španske turiste došao je Fran koji dovozi i odvozi goste za Sol. Ni on nema na šta da se požali: „Juče sam imao vožnju sve do centra ostrva, do Kajosa. Prekosutra imam dogovorenu vožnju do Vinjalesa“, objašnjava dok pakuje prtljag španskih turista u auto. Vozilo u stvari i nije njegovo, on ga samo „obrađuje“ – kako se to kaže na Kubi. Ali i tako, uz naknadu vlasniku, zarađuje više nego što bi na Kubi zarađivao neko sa završenim fakultetom u državnoj firmi.

Iznajmljivanje soba i vožnja taksijem su zanimanja koja su građanima Kube od 2011. dozvoljena. Spisak dozvoljenih zanimanja obuhvata dvestotinak usluga, među kojima su neka veoma egzotična poput „punjač benzinskih upaljača“. Ali najbolje se zarađuje tamo gde ima neke veze sa turizmom, naročito nakon što su se u decembru 2014. američki predsednik Barak Obama i kubanski predsednik Raul Kastro najavili bolju ekonomsku saradnju.

Treba požuriti pre poplave Amerikanaca

To je bio znak i za građane drugih zemalja da što pre odu na Kubu pre nego što ona opet bude preplavljena Amerikancima. Građani SAD već su počeli dolaziti na, za njih donedavno „zabranjeno ostrvo“. Samo u prva dva i po meseca ove godine zabeleženo je više od milion posetilaca, što je novi rekord. Smeštaj u hotelima sve je skuplji, ali bez obzira na to soba jedva da može da se rezerviše i u drugoj polovini – sledeće godine! Navala vlada i za privatni smeštaj, a u Havani svuda niču novi barovi i restorani.

Već neko vreme na Kubi vlada politika opreznog ekonomskog otvaranja. Osim područja u kojima je dozvoljeno da rade i privatni preduzetnici, donesen je i novi zakon o stranim ulaganjima. Još uvek se drže pod kontrolom: vlada Kube objavila je katalog mogućih investicija sa tristotinak projekata ukupne vrednosti od preko osam milijardi dolara. Projekti sežu od farmi pilića i fabrika vakcina, pa do vetroelektrana. Interesovanje je ogromno: već mesecima u Havanu redovno stižu strani državnici, najčešće u pratnji čitave gomile predstavnika iz privrede.

Kuba Sonderwirtschaftszone Mariel
Na severnoj obali Kube, samo par kilometara od Havane, nalazi se posebna privredna zona Marijel.Foto: picture-alliance/dpa/M. Kappeler

Čini se da je Kuba u povoljnom trenutku otvorila svoja vrata za strane ulagače: čitav niz drugih zemalja Latinske Amerike potresaju skandali sa korupcijom, vlada inflacija ili recesija. Ali uprkos euforiji, ulagati na Kubi ostaje poslovni rizik. Stalno se mogu čuti žalbe o nemogućoj kubanskoj birokratiji i pravnoj nesigurnosti za strane ulagače.

Mnogo projekata, malo realizovanih

Marijel je posebna ekonomska zona pred vratima Havane, ali dve godine nakon otvaranja realizovano je jedva 12 projekata. Tri firme su u stvari kubanske: jedna logistička kompanija, jedna banka i kontejnerska luka Marijela koja je sagrađena investicijama iz Brazila i kojom upravlja firma „PSA International“ iz Singapura. Pored njih je jedna fabrika mesa koncerna iz Meksika, iz te zemlje je i jedna fabrika boja i lakova, jedna belgijska transportna firma, proizvođač prehrambenih namirnica iz Španije, građevinska firma iz Brazila i iz te zemlje je, zajedno s Kubom, tamo otvorena i jedna fabrika duvanskih proizvoda.

Neposredno uoči dolaska Obame, Vašington je dozvolio i jednoj američkoj firmi da otvori pogon na Kubi. Naravno da nije reč o nekakvoj visokoj tehnologiji: preduzeće „Cleber LLC“ iz Alabame na Kubi već od sledeće godine želi da proizvodi oko hiljadu malih traktora. Zabrana izvoza na Kubu čitavog niza proizvoda još uvek je na snazi, a i iz Kube nije dozvoljen uvoz u SAD farmaceutskih i proizvoda biotehnologije.

Formalnih problema i prepreka za ekonomsku saradnju SAD i Kube ima još mnogo – i sa jedne i sa druge strane. Ali naša domaćica Sol ne vidi razloga za žurbu i ionako ne veruje velikom susedu sa severa koji je nekada diktirao apsolutno sve na Kubi: „Neka ne misle da mogu da vrate časovnike 60 godina unazad. Da dođu i da brzo zarade novac – to neće moći. Moraju da se pridržavaju naših pravila.“

Neka pravila slobodnog tržišta i zakona ponude i potražnje Sol je već naučila. Kada je reč o turistima iz SAD, kaže, neka slobodno dolaze. „A ako potražnja bude još veća, onda ću verovatno ubrzo da povećam cene“, kaže vlasnica dve sobe za iznajmljivanje na Kubi.