1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kuda idu „ozračene“ divlje svinje

22. avgust 2010.

Katastrofalni požari u Rusiji su ugašeni i čini se da više nema opasnosti od kontaminacije koja je pretila paljenjem humusnog tla, radioaktivnog od 1986. od eksplozije nuklearke u Černobilu. Posledice su ipak moguće.

https://p.dw.com/p/OtUK
Divlja svinja u rezervatu nedaleko od Kasela
Divlja svinja u rezervatu nedaleko od KaselaFoto: picture alliance/dpa

Uticaj, pa samim tim i posledice te katastrofe i danas se osećaju na različite načine i to širom Evorpe. U Nemačkoj na primer divlje svinje ove godine pokazuju izuzetno visok nivo radioaktivnosti. Njihovo meso zabranjeno je za upotrebu.

Ebersberger Forst kod Minhena je jedna oblast veoma bogata divljim životinjama, pogotovu divljim svinjama, ali je i veoma kontaminirana. Radioaktivni oblak iz Černobila najviše je pogodio južni deo Nemačke - Bavarsku i Baden Virtemberg.

Tragova ima još uvek

Wildschweine in Berlin
Foto: Derk Ehlert

Mnogo toga što jedu divlje životinje i dalje kontaminirano radioaktivnim materijama, i 24 godine posle nuklearne katastrofe. „Ima godišnjih doba u kojima divlje svinje nisu tako kontaminirane. Pokušavamo da pomerimo sezonu lova u to vreme, kako bi mogli da iskoristimo što više mesa“, kaže Andreas Tirmajer, profesionalni lovac.

Sve zavisi od hrane koju životinje nađu u šumi ili na poljani. Cezijum, koji se raspršio po Evropi posle eksplozije u nuklearki u Černobilu, sada je dospeo do slojeva zemlje u kojima se na primer nalaze pečurke tartufe. Tako je recimo kilogram tih skupih pečurki kontaminiran sa 2.800 bekerela, a dozvoljeno je maksimalno 600.

„Ako u nekoj oblasti ima puno pečuraka onda je i kontaminacija životinja velika. A ako se životinja više hrani plodovima kao što je žir, onda je relativno mala. Kontaminacija divljih svinja može da varira između 20 i 80 procenata, sve u zavisnosti od područja i godine.“

Samim životinjama pojačana radioaktivnost izgleda uopšte ne smeta, ali njihovo meso je u svakom slučaju opasno za čoveka.

Autori: P. Nelkensmajer, D. Roščić

Odg. urednik: N. Jakovljević