1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kuda s novim migrantima?

4. mart 2020.

Izbeglički dil Evropske unije sa Turskom je propao, a Grčka je pravo na azil stavila van snage. Novopridošli migranti postali su lopta u rukama vlasti. To se veoma dobro moglo videti poslednjih dana na Lezbosu.

https://p.dw.com/p/3Yr1T
Foto: DW/F. Schmitz

Posle 48 sati anarhije, Lezbos se primirio. Slike od utorka uveče u luci u Mitiliniju izgledale su bizarno. Stotine migranata došle su u grad iz kampa Morija nadajući se da će konačno moći da napuste ostrvo. Čitav dan su ljudi sa prtljagom, dečjim kolicima i licima punim nade bili na putu: „Vozimo se za Atinu!“

Među oko 23.000 potražilaca azila u Moriji su se pojavile glasine. Na internetu kruže tvrdnje da je jedna grupa migranata uspela da kupi karte za feribot za Atinu i da je otputovala u grčku prestonicu. Prema dilu sa Turskom, migranti ne smeju da napuštaju ostrva na kojima su kolektivno smešteni. No, izgledi na dalje putovanje za mnoge su bili dovoljan razlog da zaborave na sumnje i da napokon okrenu leđa haosu u improvizovanom izbegličkom gradu na obodu Evrope.

Ruka države

Posle uličnih blokada desničara proteklih dana, raspoloženje na ostrvu se promenilo. Tačno za posetu nove predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i grčkog premijera Kirjakosa Micotakisa, na ostrvu su pojačane policijske snage. Brojni novinari i pomagači izbeglica su pre toga napustili ostrvo iz straha od desničarskih grupacija kojima umalo nije uspelo da preuzmu kontrolu.

No, nešto im je ipak uspelo. Izbeglice koje su, nakon što je Turska otvorila granicu, stigle do ostrva, nisu smeštene u Moriji. Gnevni građani su blokirali puteve i sprečili autobuse sa pridošlicama da stignu do kampa.

Novopridošle izbeglice na plažu u Lezbosu 2. marta
Novopridošle izbeglice na plažu u Lezbosu 2. martaFoto: picture-alliance/Xinhua/M. Lolos

To je povoljan scenario za grčkog premijera. Nakon što je Ankara ostvarila svoju pretnju da će se povući iz dila o izbeglicama Kirjakos Micotakis je najavio da će na mesec dana ukinuti pravo na azil. Drugim rečima: ko god stupi na grčko tlo bez važećih papira, mora biti odmah proteran.

Nakon što je mesecima odbacivala optužbe da ilegalno proteruje izbeglice u Tursku, Atina je nuždu pretvorila u vrlinu: proterivanje po svaku cenu u ime zaštite granica. U realnosti to znači da su izbeglice sada podeljene u dve grupe. One koji su već tamo i čekaju na rešavanje svog zahteva, i one kojima je unapred uskraćeno pravo na fer postupak.

-pročitajte još: Izbeglička drama: a šta radi Nemačka?

Na Lezbosu se mora naći novo rešenje. Pošto ljudi nisu mogli biti smešteni u Moriji, odvedeni su u jednu halu u luci. Tamo se u utorak okupilo puno izbeglica koje su se nadale da će se ukrcati na feribot za Atinu. Rano prepodne je počelo da „kuva“ u Mitiliniju. Specijalne policijske snage su pred očima međunarodne štampe. Kolona policajaca pod punom spremom, kamermana i reportera sa mikrofonima, i potražilaca azila, krenula je prema centru grada. Bilo je kraćih sukoba između policije i izbeglica. Nakon 45 minuta kolona se razišla.

Evropska praksa

Do tada je policijskim snagama uspelo da isprazne luku i razdvoje potražioce azila koji su u Moriji već mesecima od onih koji su negde u luci bili sklonjeni od očiju javnosti. I dok su jedni autobusima vraćani u kamp, drugi su čekali na brod grčke mornarice. Prema informacijama grčke vlade, trebalo je da ti ljudi budu privremeno smešteni na tom brodu. Nejasno je šta se dalje događalo. Prema volji Atine i uz saglasnost Evropske unije, trebalo je da budu proterani što pre. Ali kuda? I šta bi trebalo da se dogodi pre toga?

Privremeni smeštaj na vodi za 400 izbeglica?
Privremeni smeštaj na vodi za 400 izbeglica?Foto: DW/F. Schmitz

Zbog nedostatka informacija i opcija, ovde može samo da se nagađa. Jesu li odvedeni u zatvor na kontinentalnom delu Grčke? Sigurno će biti kriminalizovani zbog stavljanja van snage zakona o azilu. S obzirom na to kakva je sada situacija, izgleda nemoguće da će oni biti vraćani u Tursku.

Brod nije rešenje

Nove izbeglice su figure koje se žrtvuju u političkom šahu između Evrope i Turske. Slike iz Evrosa ne mogu biti simboličnije. Hiljade ljudi su zatočene između dva granična prelaza. Grčki premijer se, kada je stavio van snage zakonske odredbe o azilu, pozvao na član 78, paragraf 3 Ugovora o načinu rada EU. On omogućava određene mere ukoliko se jedna država-članica zbog „iznenadnog priliva građana trećih zemalja“.

Osim toga, tamo se pozivaju na aktuelnu presudu Evropskog suda za ljudska prava (EGMR) kako bi opravdali vraćanje izbeglica i kako ti ljudi ne bi postali potražioci azila. Sud je u slučaju dve izbeglice iz Afrike koje su prešle ogradu u španskoj enklavi Melillji i koje su španske vlasti direktno proterale, odlučio u korist Madrida i proterivanje proglasio zakonskim.

-pročitajte još: „EU snosi deo odgovornosti za sirijske izbeglice“

U slučaju Grčke je pitanje da li je odluka EGMR zaista prenosiva na njen slučaj. Nadležne sudije su u svojoj presudi zabeležile da su dvojica Afrinakaca imala na raspolaganju i druge, legalne, puteve ulaska u zemlju. No, ljudi koji se sada nalaze na ničijoj zemlji između Turske i Grčke, nemaju na raspolaganju takve puteve. Osim toga, presuda se odnosila na kopnenu, a ne, kao u slučaju Lezbosa, na pomorsku granicu.

Postavlja se pitanje gde i kako će izbeglicama biti pružena mogućnost da podnesu zahtev za azil. Sve više izbeglica će dolaziti u Evropu. Brod koji plovi Egejskim morem bez plana i cilja ni za njih ne može biti rešenje.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android