1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Lajpcig je dobio velelepni muzej moderne umetnosti

3. decembar 2004.

Sada se u ccitavoj Nemacckoj, svejedno da li na zapadu ili istoku diskutuje o smanjenju sredstava za kulturu. Gradovima i opsstinama, jednostavno recceno, nedostaje novac. Ali i u ovakvim vremenima kada nedostaje novac za kulturu u Lajpcigu izgradjen je novi muzej likovne umetnosti. Kosstao je 74,5 miliona evra. To je jedini muzej koji je izgradjen i u novim i u starim saveznim pokrajinama. U Lajpcigu se nije diskutovalo o ceni gradnje, vech mnogo visse o arhitekturi novog muzeja. Roni Arnold posetio je muzej uocci otvaranja predvidjenog za 4 decembar.

https://p.dw.com/p/BAop
Novi muzej moderne umetnosti u Lajpcigu
Novi muzej moderne umetnosti u LajpciguFoto: AP

U samom centru Lajpciga uzdizze se siv gotovo sasvim
dovrssen muzej likovne umetnosti izgradjen u betonu, cceliku i
staklu. On svojom visinom od 38 metara nadmassuje okolna
klasiccna zdanja iz 19 veka. Staklena fasada koja muzeju treba
da podari malo visse sjaja biche kompletno zavrssena tek za
pola godine. Muzejska zgrada u obliku kocke deluje kao strano
telo spussteno sa neba. Mali je broj gradjana bio obradovan
izgledom zgrade ovog muzeja, jer se ne uklapa u staro tkivo
grada.
Direktor muzeja je siguran da che ovo zdanje ispuniti nade
gradjana Lajpciga. Pojedici koji su vech bili u prilici da bace
pogled u unutrassnjost - odussevljeni su. Hans Verner Ssmit je
srechan ssto njegov muzej opet ima odgovarajuche mesto u Lajpcigu.
Bilo je bolno ssto muzej likovne umetnosti vech 60 godina
nije imao svoju zgradu. Posldnje ccetiri decenije zbog
nedostatka prostora najvechi od 3 500 slika i skulptura, kao i
6000 crtezza, lagerovane su u depou. Izlagana su samo pojedina
dela u zgradi Starog drzzavnog suda i u Trgovacckoj zgradi. U
novootvorenom muzeju u stalnoj postavci treba da bude 500
slika i skulptura. Vech posle prvih koraka u muzeju, direktoru
se mozze dati za pravo. Veliccina muzeja koji spolja izgleda
joss glomaznije, otvara se u unutrassnjosti i pretvara u
prijatan prostor. Hodnici izmedju spratova ssiroki su i skoro
svi zavrssavaju u velikim halama ispunjenim svetlosschu.
"Bilo mi je jako vazzno da posetilac u ovom muzeju mozze
mirno da se posveti uzzivanju u izlozzenim delima. Prilikom
postavljanja slika pazili smo da pojedina dela ne upadaju u
vidna polja drugih slika. Ako ponekad dolazi do iritantnih
odstupanja, ona nisu provokativne prirode, vech treba da
posluzze kao podsticaj za razmissljanje. Zassto smo odstupili od
hronolosskog izlaganja? "
Pre svega dela prikazana na trechem spratu pozivaju na
razmissljanje. Tu su pored dela savremenih slikara izlozzene i
slike iz 19 veka, kao na primer slike Ludviga Rihtera ili
Kaspar Davida Fridricha. Inacce naroccito upeccatljivo deluje
kolekcija francuke sskole. Od Barbizona do Kloda Monea. To je
privatni poklon muzeju na koji je direktor naroccito ponosan.
"Ja se nadam da che ova kucha biti atraktivna za kolekcionare.
Ne samo u smislu da nas pomazzu trajnim darivanjem, jer time
upotunjujemo praznine u epohama a to otvara i nove perspektive."
U ovom muzeju izlozzena su sabrana dela dvojice umetnika iz
Lajpciga. Maksa Bekmana i Maksa Klingera. Jako upeccatljivo deluje
Klingerova skulptura Betovena iz 1902 -ge koja sada stoji u
sredini Betovenove sale, inacce ovo je 20 godina stajalo u
Lajpcisskoj koncernoj dvorani Gevanthaus. Klingerova dela
izlozzena su u ccetiri sale.
Muzej takodje prikazuje dela holandskih, fancuskih i
italijanskih autora iz 16.tog veka. Poslednjih godina dok je
muzej bio u potstanarskom statusu posechivalo ga je 80 000
ljudi godissnje. Direktor Hans Verner Ssmit se nada da che se
broj posetioca sada udvostrucciti