1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Made in China“ nestaje u Pireju

10. oktobar 2010.

Kineski planovi da od luke u grčkom Pireju naprave čvorište za uvoz svoje robe u Evropu, u susednoj Turskoj su izazvali paniku među izvoznicima. Najviše razloga za brigu ima tekstilna industrija.

https://p.dw.com/p/PaQn
Kinezi žele da utrostruče kapacitet luke u Pireju
Kinezi žele da utrostruče kapacitet luke u PirejuFoto: picture-alliance/ dpa

Otprilike polovina tekstilnih proizvoda na evropskom tržištu potiče iz Kine. Turska se već godinama svim silama trudi da zadrži svoj deo kolača – oko 8 odsto tržišnog udela. Turskim tekstilcima preti velika opasnost ukoliko kineske firme u Grčkoj (u pirejskoj luci) zaista podignu i svoje proizvodne pogone za finalizaciju tekstilnih poluproizvoda, smatra Hikmet Tanriverdi, predsednik Udruženja istanbulske tekstilne industrije (ISKIB):

„Ubuduće će Kinezi u Pirej mnogo jednostavnije moći da uvoze robu – i mi onda imamo problem. Ako se u Pirej uvoze poluproizvodi i na tu robu plate niske uvozne dažbine, a onda u vrlo jednostavnoj proceduri od poluproizvoda u fabrikama u Pireju nastanu gotovi proizvodi, mi ćemo se suočiti s ogromnim problemima oko cene tekstilne robe. Za nas bi veliki problem bila i činjenica da bi u tom slučaju na etiketama proizvoda stajalo ‘Made in EU’, a ne ’Made in China’!“

Evropski potrošači cene kvalitet turskih proizvoda, Tanriverdi je uveren da oni smatraju da je turska roba kvalitetnija od kineske. Vrlo dobar poznavalac kineskog izvoza, Turčin Seldžuk Colakoglu, kaže da njegova zemlja u odnosu na kineske konkurente polako gubi prednosti u utrci na evropskom tržištu: „Turska je do sada imala prednost jer je bila u stanju da brže proizvede manje količine robe. Ali pošto su Kinezi preuzeli luku u Pireju, mi smo izgubili prednost našeg bližeg geografskog položaja i to je sigurno razlog za zabrinutost.“

Turcima ostaje samo – kvalitet

Turska ne može da se takmiči sa Kinom po ceni proizvodnje
Turska ne može da se takmiči sa Kinom po ceni proizvodnjeFoto: AP

Colakoglu se boji da će kineski proizvođači u Pireju skladištiti svoju robu i tako biti u stanju da ubuduće brže reaguju na spontanu potražnju iz Evropske unije – i preteknu turske konkurente. On podseća ipak da se Turska svojevremeno Kinezima „ponudila“ kao moguća lokacija za kinesku logističku centralu, iz koje bi se opsluživalo evropsko tržište. „Kina je od Turske očekivala da će Ankara ponuditi prednost u odnosu na konkurente. Npr. alternativni morski put preko kojeg bi se kineska roba iz Turske isporučivala na evropsko, severnoafričko, bliskoistočno ili rusko tržište“, dodaje Colakoglu.

Ali, Kinezi su se odlučili za Pirej – i ta bi odluka mogla da pokopa značaj Turske u tranzitu kineske robe na zapad. Istovremeno, turska tekstilna industrija razmišlja kako bi mogla da zadrži svoj tržišni udeo u Evropi. Tanriverdi kaže da je strategija jasna: Turci sve karte polažu na kvalitet svojih proizvoda: „Vrše se stroge kontrole proizvedene robe. Turske firme proizvode u skladu s važećim odredbama Evropske unije. Mi ne možemo cenom da konkurišemo dalekoistočnim proizvođačima gde je radna snaga jeftina, gde se ne poštuju socijalna prava, gde u tekstilnoj branši delimično rade i deca. Mi smatramo da velike marke, koje vode računa o kvaliteti i imidžu, i dalje bez ikakvih dvoumljenja mogu da proizvode svoju robu u Turskoj.“

Evropska turneja kineske delegacije

Grčki premijer Papandreu i kineski kolega Điabao na Akropolju
Grčki premijer Papandreu i kineski kolega Điabao na AkropoljuFoto: AP

Kineski premijer Ven Điabao je prošlog ponedeljka u Atini označio početak ambicioznog kineskog projekta na tlu Evropske unije: državni brodski prevoznik COSCO (China Ocean Shipping Company) toekom oktobra preuzima kontrolu nad grčkom lukom u Pireju za idućih 35 godina. COSCO namerava da utrostruči kapacitete istorijske luke.

U Grčkoj bi trebalo da nastanu moderne centrale za transport i logistiku, kako bi kineska roba brže i jednostavnije mogla da stiže na evropsko tržište. Ovaj projekat velikodušnim kreditima podupire i Evropske investiciona banka.

U okviru evropske turneje, Ven Điabao je posetio i Ankaru, gde je sa grupom kineskih poslovnih ljudi „ispitivao mogućnosti investiranja i zajedničkih projekata s turskim kompanijama“.

Autori: Kem Sej / Srećko Matić

Odg. urednik: Nemanja Rujević