1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Made in Germany“ - recept za uspeh

23. avgust 2012.

Oznaka „Made in Germany“ (Proizvedeno u Nemačkoj) uvedena je pre tačno 125 godina i smišljena je sa ciljem da se nemački proizvodi diskriminišu. Ideja jeste predstavljala recept za uspeh, ali za nemačke proizvođače.

https://p.dw.com/p/15vHT
Foto: picture-alliance/dpa

Oznaka „Made in Germany“ nije nemački izum. Ona je nastala kao rezultat britanskog zakona o markiranju proizvoda koji je stupio na snagu 23. avgusta 1887. godine. Od tog trenutka, svi konkurenti britanskih proizvoda morali su da nose oznaku nacionalnog brenda. Svaka država koja je želela da posluje sa Velikom Britanijom, morala je da svoje proizvode stavi oznaku porekla.

„To je bilo naročito smišljeno, između ostalog i za Nemačku, jer su Nemci bili osumnjičeni da kopiraju britanske proizvode“, kaže ekonomski istoričar Verner Abelhauzer sa univerziteta u Bilefeldu. On smatra da su za donošenje novog zakona postojala dva razloga: „Britanci su želeli da svoje proizvode zaštite od jeftinih imitacija, a, osim toga, cilj je bio da se dodavanjem negativnog brenda stigmatizuje vrhunska, nemačka proizvodnja mašina.“

Poseban kvalitet

Taj cilj je propao. Etiketa „Made in Germany“ postepeno je evoluirala u oznaku posebnog kvaliteta. Naravno, to se nije dogodilo tako brzo. U takozvanom Madridskom sporazumu iz 1891. godine najveće trgovinske nacije obavezale su se da neće stavljati netačne oznake porekla proizvoda.

Inače, kopije su se veoma rano pojavile na Dalekom istoku. Japanci su zahtevali da svi proizvodi njihovog većeg suseda nose oznaku „Made in China“. „Gotovo uvek se radilo o istom obrascu. Postojao je strah od imitatora, krađe patenata, ali su na kraju morali da shvate da se ne radi o imitaciji, nego da su konkurenti bolji od njih“, ukazuje Abelhauzer.

Za vreme Prvog svetskog rata proizvodi sa etiketom „Made in Germani“ nisu smeli da se nude na tržištu koje je bilo pod kontrolom Britanaca i njihovih saveznika.

Nije reč o masovnoj proizvodnji

Ali tek nakon Drugog svetskog rata počeo je stvarni trijumf nemačkih proizvoda. „Naime, postalo je jasno, da, za razliku od SAD, Nemačka nije usmerena na masovnu proizvodnju nego na kvalitet“, kaže Verner Abelhauzer. „Krojenje po meri za koje je nemačka privreda bila i jeste specijalizovana, ne podrazumeva masovnu proizvodnju, nego se bazira na bliskoj saradnji sa klijentima, sa mogućnošću precizne proizvodnje.“

„Do danas, etiketa ’Made in Germany’ zadržala je poseban značaj i predstavlja važan prodajni argument“, kaže Abelhauzer. Posebno u sektorima u kojima nemački proizvodi važe za svetske lidere: automobilsku industriju i mašinstvo, elektrotehniku i hemijsku industriju.

Autori: Klaus Ulrih / Željka Bašić-Savić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković

Istoričar Verner Abelhauzer
Istoričar Verner AbelhauzerFoto: picture-alliance/dpa