1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Makron i NATO: svojevremeno „klinički mrtav“, sad ponovo živ

1. jun 2023.

Velikih govora o budućnosti Evrope u poslednje vreme ne manjka. Francuski predsednik Emanuel Makron sada govori nešto drugo: šalje poruku istočnoj Earopi, ali ipak ostaje veran sebi.

https://p.dw.com/p/4S2zK
Francuski predsednik Emanuela Makron tokom govora u Bratislavi
Francuski predsednik Emanuela Makron tokom govora u BratislaviFoto: Ludovic Marin/AFP

Na početku govora u Bratislavi francuski predsednik Emanuel Makron delovalo je kao da on sam sebe kritikuje. Podsetio je na svoju izjavu iz novembra 2019. kada je rekao da je NATO „klinički mrtav“. Ali, u međuvremenu je ruski predsednik Vladimir Putin probudio Severnoatlantski savez najgorim elektrošokom, kaže Makron.

U govoru je bilo mnogo reči o odnosima Evrope i NATO. Makron je jasno dao na znanje da ne namerava da zameniti Alijansu nekom drugom institucijom i zahvalio se SAD za angažman u Ukrajini.

Jakob Ros iz Nemačkog društva za spoljnu politiku, koji prati francusku spoljnu i bezbednosnu politiku, u razgovoru za DW ukazuje da je francuski predsednik upadljivo često naglašavao da vojnom savezu, a pre svega SAD, treba zahvaliti za to što Ukrajina garantuje bezbednost Evrope. Ros smatra da je to jedna od ključnih poruka Makronovoga govora, i da ni Francuzi ne dovode u pitanje ulogu NATO i američke bezbednosne garancije.

NATO se u martu 2022. prvi put sastao na specijalnom samitu posvećenom Ukrajini; Emanuel Makron se sada u svom govoru u Bratislavi zahvalio Amerikancima na pomoći Kijevu
NATO se u martu 2022. prvi put sastao na specijalnom samitu posvećenom Ukrajini; Emanuel Makron se sada u svom govoru u Bratislavi zahvalio Amerikancima na pomoći KijevuFoto: Markus Schreiber/AP Photo/picture alliance

Emanuel Makron je svojim izjavama o Tajvanu u aprilu izazvao zgražavanje u Evropi i SAD. Njegove reči su shvaćene kao apel da Evropa zauzme sopstvenu poziciju u vezi s konfliktom oko Tajvana i distancira se od SAD. Od posebne uloge Evrope, Makron nije odustao ni u svom govoru u Bratislavi.

„Evropa koja je sposobna da se brani, evropski stub unutar NATO – to je nešto bez čega se ne može. To je jedini put da se bude verodostojan“, naglasio je francuski predsednik. Stručnjak za Francusku Ros smatra da je Makronu kratkoročno stalo do toga da Ukrajina pobedi u ratu, a srednjoročno – da EU iz tog rata izvuče pouke i postane samostalnija.

Načelno su sve zemlje odgovorne za sebe i bezbednost svojih susednih država, rekao je Makron i zahtevao da se strateške odluke donose brže i da brže se sprovode. Pod tim je mislio da Evropljani moraju brže da ojačaju svoje kapacitete na području energije, tehnologija i vojnih sposobnosti.

Evropski suverenitet i dalje je važan

Ti zahtevi su omiljena tema francuskog predsednika, a zapravo se radi o evropskom suverenitetu. Emanuel Makron se stalno zalaže za veću nezavisnost Evropske unije. Ovoga puta konstatovao je da se Evropa nalazi na putu ka suverenitetu pre svega po pitanju odbrane. Istovremeno, on poziva da se municija kupuje u Evropskoj uniji i da se ona zajednički priprema za budućnost. Standardi bi morali da budu ujednačeni i stvorene zajedničke evropske tehnologije za odbranu. To bi bio put ka nezavisnijoj Evropi, poručio je francuski predsednik.

Promena francuskog kursa po pitanju proširenja EU

Stručnjak za francusku spoljnu i bezbednosnu politiku Ros uočava još jedan aspekt u Makronovom govoru: misao da je predstojeće proširenje EU neka vrsta ponovnog ujedinjenja evropskoga kontinenta nakon podele stvorene u vreme Hladnog rata.

I zaista, imajući u vidu predstojeći samit Evropske političke zajednice ovog četvrtka u Moldaviji, francuski predsednik kaže da do proširenja Evropske unije mora doći „što je moguće brže“. Najavio je da će se na samitu raspravljati o inovativnim pristupima toj temi. Pritom Evropa mora da se trudi da izbegne neke greške, kao recimo da pobudi nadu, a onda igra na vreme, poručio je Makron. Proces proširenja EU na zemlje Zapadnog Balkana traje već mnogo godina, a od leta 2022. kandidati za članstvo u EU su i Moldavija i Ukrajina.

U toj izjavi Ros uočava promenu i naglašava da se francuska politika prema istočnoj Evropi i širenju EU zbog rata u Ukrajini iz temelja promenila. Sada se politika proširenja EU posmatra kao geopolitički instrument i postoji svest o tome da bi odugovlačenje moglo na primer zemlje Zapadnog Balkana da učini ranjivim kroz ruski ili kineski uticaj.

Poruka istočnoj Evropi

Svojim konceptom evropskog suvereniteta francuski predsednik skicirao je drugačiju viziju Evrope od one koju je dao nemački kancelar u svom govoru o Evropi od 9. maja. Olaf Šolc se izjasnio protiv stvaranja „evropske supersile“ i rekao da Evropa želi s drugim zemljama da razgovara ravnopravno. Stručnjak za Francusku Ros smatra da je cilj Makronovoga govora pre svega bio da poboljša lošu sliku Francuske u istočnoj Evropi. To je uradio, smatra Ros, imajući na umu predstojeći samit Evropske političke zajednice, na kojem će se u Moldaviji okupiti više od 40 predsednika država i vlada Evrope.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.