1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Maliju treba kiša

26. avgust 2018.

U afričkom pojasu Sahela trenutno vlada najveća kriza zbog nedostatka hrane u poslednjih pet godina. Kiše su sve ređe, prinosi sve manji. Sagovornici DW kažu da takve loše vesti i težak život pokreću talase emigracije.

https://p.dw.com/p/33ktu
Foto: DW/K. Gänsler

Tenimba Diakite stoji na svojoj njivi na kojoj uzgaja kukuruz, luk i bamiju. U daljini se vide obale reke Senegal. Tlo njene njive je zeleno. Potom se ova 60-godišnja žena saginje do zemlje i svojim dugačkim tankim kažiprstom kuca o tle. Zvuči kao da kuca na vrata. Tako je u većem delu njene domovine Malija.

„Praktično da skoro tri godine nije bilo kiše. Tokom sušnog vremena ne možemo da radimo zato što seme ne može da klija. A sadnja povrća takođe ne funkcioniše kada je zemlja suva“, kaže ona za DW.

Diakite, koja je takođe predsednice lokalne ženske grupe „Sigite Mogoson“ (u slobodnom prevodu: „Nema hleba bez motike“), teško da može da se seti kada je u njenom selu poslednji put padala kiša. „Za vreme predsednika Modiboa Keite bila je glad“, kaže nakon što je kratko razmišljala. „Tada su ljudi jeli kinesku šećernu trsku. Nakon toga u ovom regionu nije više bilo toliko teško.“

Keita je bio predsednik pre pedeset godina.

Zbog suše problema imaju i drugi regioni. „Razlog je što je prethodne godine bilo jako malo padavina. Usevi su rodili loše, a ni trave na pašnjacima nije bilo dovoljno. Od tada je prošlo osam meseci, tako da sada možete da zamislite da su ambari prazni“, kaže Bernd Švenk, direktor za Mali nemačke humanitarne organizacije Pomoć gladnima u svetu.

Slična je situacija i u susednim zemljama: Senegalu, Mauritaniji, Burkini Faso, Nigeru i Čadu. Svetski program za hranu Ujedinjenih nacija procenjuje da će do septembra pomoć u hrani biti potrebna za 5,8 miliona ljudi. Evropska unija je za odobrila pomoć od 191,3 miliona evra.

Migracije zbog loše žetve

„Mi se nalazimo ovde u Sahelu gde je agroekološki sistem prilično nestabilan“, objašnjava Švenk. Lokalno stanovništvo je često prepušteno samo sebi. Nedostaje saveta, ali i semena. No, ne samo to – tu su i klimatske promene koje posebno jako deluju na ovo podneblje.

Isto preživljava i Fode Bubu Konate, rukovodilac nevladine organizacije „Stop Sahel“. Čak iako im sintagma „klimatske promene“ uopšte nije poznata, seljaci to lepo opišu. „Tamo gde sam rođen, prva kiša bi u principu pala u maju. Ali, seljaci su zapazili da sada prva kiša padne krajem juna“, kaže Konate.

Prihod po hektaru je opao, a to, kažu naši sagovornici, na kraju vodi do iseljavanja. Nedostatak resursa će „naše mlade, hrabre ljude naterati da odu odavde“, mišljenja je Konate. „Bez ovih problema oni bi svi ostali ovde. Pa ovde je lepo.“

Mali Klimawandel Ernährungskrise
Foto: DW/K. Gänsler

Sekou Gasama (21) to samo može da potvrdi. Njegovo rodno mesto je preko reke i do njega se može samo čamcem. Mladić briše vlažne ruke o pantalone. Zajedno s drugovima je upravo proveravao kavez za ribu koji su postavili u reku i sajlom vezali za obalu.

To je takođe deo projekta nemačke humanitarne organizacije. Ribolovom su se ljudi u Maliju oduvek bavili, ali je i to poslednjih godina opalo. Ovako mladi ljudi mogu sebi da zarade kakvu takvu platu. Pored kaveza u reci, tu su i ribnjaci.

Konflikti pogoršavaju problem

Ali, na pitanje koliko zaradi mesečno, Sekou Gasama ne može još da odgovori. „Tek smo stavili ribu u kaveze i ribnjake i čekamo rezultate.“ Ako projekat uspe, to bi bila motivacija više da ostane u Maliju. „Ja rado živim ovde, ali mi je potrebna redovna i stabilna plata.“ To mu je, kaže, važno jer želi da zasnuje porodicu.

Uzgoj ribe je u porastu i često se pominje kao potencijalni izvor prihoda. Zbog nedostatka padavina je za uzgoj povrća veoma važno da se radi na sistemima za navodnjavanje. To bi bilo unosno. U vremenima kada nema dovoljno paradajza, jedan jedini paradajz može da donese 22 centa.

No, nešto drugo je važno. Situacija je relativno nebezbedna. Pre svega na severu Malija i u centralnom delu zemlje gde ima konflikata koji pogoršavaju uslove rada. „U regionu Mopti već ima slučajeva gde nam naši partneri signaliziraju da se osećaju ugroženo i da je riskanto raditi u ovim oblastima“, dodaje Bernd Švenk.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android