1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Metju Palmer u BiH: Mali Šengen, velike dileme

10. septembar 2020.

Razgovarajući sa Palmerom, zvaničnici Bosne i Hercegovine izneli su oprečne stavove o važnim regionalnim pitanjima. Šefik Džaferović: „BiH i region nemaju veze s dijalogom Beograda i Prištine, osim ako...“

https://p.dw.com/p/3iGBH
Foto: picture-alliance/AP Photo/A. Emric

Dolazak zamenika pomoćnika američkog državnog sekretara Metju aPalmera u Bosnu i Hercegovinu pokrenuo je rasprave o najaktuelnijim temama regiona. Palmer je sa zvaničnicima u Sarajevu razgovarao o evroatlantskom putu BiH, odnosima Beograda i Prištine, „Malom Šengenu“, 25. godišnjici Dejtonskog sporazuma, predstojećim lokalnim izborima...

Američki diplomata prvo se susreo s članovima Predsedništva BiH od kojih je čuo različite stavove o važnim regionalnim pitanjima. Predsedavajući Predsedništvu BiH Šefik Džaferović smatra da Beograd i Priština treba da razgovaraju kako bi postigli održiv sporazum „nakon čega će doći do priznanja tih država“.

„To je jedini mogući put. BiH i region nemaju nikakve poveznice s tim, osim što je Palmer rekao jednu veoma važnu stvar: ’Ukoliko neka od država iz regiona, pa i BiH, u tom sporazumu vidi nešto što je korisno, neka razmisli o tome i eventualno prihvati.’ I u tom kontekstu pomenuo je Mali Šengen“, rekao je Džaferović.

-pročitajte još: Škripa u transatlanskoj konstrukciji i nazadovanje Srbije

Džaferović o Malom Šengenu

Prema Džaferoviću, Mali Šengen je ideja koju bi trebalo razmotriti, posebno ako će se time ubrzati kretanje ljudi, roba i usluga. Međutim, kako je naglasio, Mali Šengen“ ne može da ima nikakav politički ni institucionalni oblik, niti može da bude zamena za evropski put BiH.

„Mali Šengen u BiH asocira i na stvaranje nove Jugoslavije, a strah od takvog institucionalnog okvira je neosnovan“, kaže magistarka političkih nauka iz Banjaluke Tanja Topić. „Priča o novoj Jugoslaviji je zatvorena i za sada nema uporišta u političkoj realnosti, a odnosi BiH prema mini Šengenu zavise od nacionalne ili religijske pripadnosti“, kaže Topić.

Ekonomija i politika

„U ekonomskom smislu, bilo kakve inicijative za otvaranjem i integracijom tržišta su dobre, mada iza priče o Malom Šengenu verovatno stoje određeni politički motivi“, kaže ekonomista iz Tuzle Admir Čavalić. „Slobodan protok ljudi, roba i kapitala trebalo bi da bude strateški cilj regiona. Pravo političko pitanje jeste da li će to biti u okviru Malog Šengena ili postojeće CEFTE, odnosno evropskih integracija. Nažalost, na području Zapadnog Balkana i tehnička ekonomska pitanja su predmet politika nacionalnih lidera“, kaže Čavalić.

Nakon susreta sa Palmerom, član Predsedništva BiH Milorad Dodik rekao je da razume stav Sjedinjenih Američkih Država koje su priznale Kosovo. „Ali neću da prestanem da se pitam kako je moguće da jedna pravila važe za jedne, a druga za druge“, poručio je Dodik koji smatra da i Republika Srpska ima pravo na samoopredeljenje.

Komšić, Dodik i Džaferović: članovi Predsedništva BiH
Komšić, Dodik i Džaferović: članovi Predsedništva BiHFoto: klix

Predizborne inicijative Dodika i Komšića

Dodik je potom dodao da ne odustaje od zahteva da se Ambasada BiH iz Tel Aviva izmesti u Jerusalim i da je zadovoljan što je član Predsedništva BiH Željko Komšić na taj zahtev reagovao inicijativom da BiH prizna Kosovo kao nezavisnu državu. „Hvala Komšiću na tački o priznanju Kosova, sad ćemo konačno u Predsedništvu imati stav da BiH ne priznaje Kosovo. Ja ću glasati protiv, a tražiću i zaštitu vitalnog interesa. Ako BiH ne bude priznala Kosovo, onda je obaveza svih iz BiH da kažu kako mi ne priznajemo Kosovo“, kaže Dodik.

U inicijativama Dodika i Komšića Tanja Topić prepoznaje besmislenu, ali opasnu predizbornu retoriku. „Građani BiH imaju visok prag trpljenja, a politike su ih decenijama zatupljivale, te materijalno i duhovno osiromašile. Oni koji su ostali u ovoj zemlji su ostrašćeni navijači svoje partije koja vlada njihovim životima. I dok oni navijaju za svoje lidere i podržavaju njihove inicijative životareći sa 500 maraka mesečno, lideri uživaju u blagodetima vladanja vozajući se helikopterima na račun građana“, kaže Tanja Topić.

Još 25 godina Dejtona?

Metju Palmer kaže da nije slučajno izabrao Sarajevo za svoju prvu posetu regionu nakon dužeg vremena, tim pre što će u BiH uskoro biti obeležena 25. godišnjica Dejtonskog sporazuma. „Sada me interesuje gde će BiH da bude za 25 godina“, rekao je Palmer, koji je sa zvaničnicima u Sarajevu razgovarao i o trgovini ljudima, kao i o učešću BiH u vojnim vežbama i mirovnim misijama sa NATO. Sudeći prema izjavama bosanskih zvaničnika, godišnjica Dejtonskog sporazuma i ovog puta biće obeležena uz različita tumačenja njegovih odredbi, a Dodik je najavio da će tražiti da se tom prilikom definiše i prestanak mandata Visokog predstavnika.

U fokusu su i neophodne promene koje će ubrzati EU-integracije. Metju Palmer je od lidera Hrvatske demokratske zajednice Dragana Čovića dobio uveravanja da su politički predstavnici Hrvata u BiH „čvrsto opredeljeni za članstvo BiH u EU i NATO“ i da su na tom putu neophodne i promene Izbornog zakona „kako bi konstitutivni narodi BiH bili zaista jednakopravni i zaštićeni“.

I ova, 25. godišnjica Dejtona, biće obilježena različitim tumačenjima njegovih odredbi
I ova, 25. godišnjica Dejtona, biće obilježena različitim tumačenjima njegovih odredbiFoto: picture-alliance/dpa/J. Marquette

„Sve su mu rekli, osim da su oni odgovorni“

No, odgovornost za promene je upravo u rukama Palmerovih sagovornika u BiH, podsetio je za BHRT bivši ambasador BiH u Vašingtonu i ekspert za međunarodne odnose Igor Davidović. „Pomalo mi je groteskno da su sagovornici Palmeru nabrajali sve probleme redom – ekonomske, socijalne, nacionalne, identitetske i političke – ali su propustili da kažu da su upravo oni decenijama u poziciji da te probleme reše, a ne rešavaju ih. Naprotiv, veoma često ih sami generišu“, rekao je Davidović.

On ne isključuje mogućnost da Vašington preuzme inicijativu kako bi „svojim aršinima“ na Balkanu rešavao otvorena pitanja. „I za Vašington je ovo predizborno vreme, kao i kod nas. Svaka nova američka administracija ima potrebu da na Balkanu nešto rešava uz napomenu da je reč o ’nedovršenom poslu’“, kaže Davidović.

Palmer i premijeri

Metju Palmer je razgovarao i sa predsedavajućim Savetu ministara BiH Zoranom Tegeltijeom i entitetskim premijerima Fadilom Novalićem i Radovanom Viškovićem, a u fokusu su bile ekonomske teme.

Admir Čavalić smatra da bi BiH i region trebalo da iskoriste aktivnije prisustvo Sjedinjenih Država na Zapadnom Balkanu. „BiH očekuje recesiju od 6 odsto, što znači da je bilo kakva ekonomska pomoć, a naročito ona iz SAD, dobrodošla. Ta pomoć može da bude u vidu finansijske, ali i političke podrške za ispunjavanje određenih reformi, poput reforme javne uprave, radnog zakonodavstva i fiskalnog opterećenja na rad. Gospodin Palmer je iskusan diplomata, sa izuzetnim znanjem o lokalnim prilikama, tako da njegov angažman zaista može da pokrene pozitivne procese i u ekonomskom smislu“, kaže Čavalić.

Zvaničnici BiH zahvalili su Palmeru i na pomoći koju su SAD pružile BiH tokom pandemije korona-virusa i informisali ga o problemima ilegalnih migracija. Metju Palmer dvodnevnu posetu BiH završava u četvrtak (10.9.) posetom Mostaru, gde će razgovarati sa liderima političkih stranaka.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android