1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Zdravlje

Mikroplastika u vodi za piće

11. septembar 2017.

Mikroplastika ne zagađuje samo svetska mora. Milijarde ljudi svakodnevno sa vodom za piće iz vodovoda u telo unose i nevidljive plastične mikročestice. Odakle one u vodi i koliko su opasne?

https://p.dw.com/p/2ji4g
Wasserglas wird am Wasserhahn gefüllt, vor weißem Hintergrund
Foto: Fotolia/Artusius

Mikroskopske čestice plastike se nalaze u vodi iz vodovoda po celom svetu - od Njujorka do Nju Delhija. Do toga je  došla jedna studija sprovedena po nalogu portala Orb Media iz Vašingtona.

"To je strašno", kaže 61-godišnja Mercedes Noronja kad je čula da u uzorku vode iz njene kuće u ekvadorskom Kitu ima plastičnih čestica. "Možda preterujem, ali ako takvih stvari ima u vodi, to me stvarno plaši."

Najnovija naučna istraživanja pokazala su da su mikroplastikom zagađena mora, reke i jezera, tlo i vazduh. Ova studija je po prvi put pokazala da plastike ima čak i u vodi iz vodovoda.

Za studiju je uzeto 150 uzoraka vode iz vodovoda iz gradova sa pet kontinenata. 83 posto uzoraka je sadržavalo plastične čestice. To znači da samo 17 posto uzoraka nije sadržavalo plastične čestice. Studija je istraživala samo da li ima plastike, a nije se bavila njenom toksičnošću odnosno opasnošću za zdravlje.

Autori studije ipak upozoravaju: ako sintetičkih vlakana ima u vodi, ima ih verojatno i u hrani. Stručnjaci pretpostavljaju da te mikročestice potiču iz sintetičkog tekstila, tepiha i nameštaja. Ali,nejasno je kako plastične čestice dospevaju u vodu.

Infografik Mikroplastik Leitungswasser ENG

Koliko su opasne plastične čestice?

Plastične čestice koje dospeju u ljudsko telo mogu uneti i otrove, kažu stručnjaci. Stručnjak za biologiju mora Ričard Tompson iz Velike Britanije kaže da se na životinjama jasno pokazalo "da se te otrovne hemikalije odvajaju iz plastike i da uslovi u sistemu za varenje još pospešuju to odvajanje".

Plastika nanosi štetu životinjama, kaže Šeri Mejson. A to je dovoljan razlog za zabrinutost, kaže ona: "Ako to deluje na životinje, kako onda možemo verovati da ne deluje na nas?"

Ali, koliko su plastične mikročestice opasne, to zasad ne zna nitko, kaže Linkoln Fok, iz Hong Konga. "Istraživanje u vezi sa mikroplastikom i ljudskim zdravljem je još uvek na samom početku."

Plastičnih čestica ima u vodovodima širom sveta - radilo se o bogatim ili siromašnim zemljama. U vodi iz slavine restorana Tramp-Gril u Trampovoj kuli u Njujorku pronađena je ista količina plastičnih mikročestica kao i u uzorku iz indonezijske Džakarte. Mikroplastika je nađena i u mineralnoj vodi u bocama kao i u domaćinstvima koja imaju filtere za povratnu osmozu. 94 posto uzoraka iz SAD i iz Bejruta u Libanonu sadržavalo je plastične mikročestice. U indijskom Nju Delhiju je 82 posto uzoraka sadržavalo plastiku, u ugandskoj Kampali 81 posto, u indonezijskoj Džakarti 76 posto, u ekvadorskom Kitu 75 posto, u Evropi 72 posto.

Svuda - ili ipak ne?

Ne razumeju svi rezultate studije. "Naša ispitivanja koja se redovno sprovode ne pokazuju porast količine plastike ili njenih razgrađenih sastavnih delova", kaže portparolka vodovoda u Los Anđelesu. Ali, dva od tri uzorka iz Los Anđelesa sadržavala su mikroplastiku - uključujući i jedan javni bunar pitke vode.

Džejms Nsereko, ribar na jezeru Viktoria u Ugandi, takođe nije impresioniran rezultatima studije. "Još nikad tako nešto nismo pronašli", kaže on. Ali, čak i uzorci iz slavine u selu ovog ribara sadržavali su plastične čestice.

U Vašingtonu je u jednom uzorku od 500 mililitara iz Kapitola nađeno 16 čestica, isto kao i u zgradi američke ustanove za zaštitu okoline EPA.

Infografik Mikroplastik Quellen ENG

Iz odeće preko kiše?

Jedan izvor mikroplastike je poznat. Prilikom jednog pranja rublja u mašini u otpadne vode ode do 700.000 čestica. Većina ih prođe sve pokušaje pročišćavanja otpadnih voda i dospe u vodovodni sistem. Čestice iz pročišćenih otpadnih voda verojatno dospevaju kad-tad i u vodu u drugim mestima, smatra Mejson. "Svi se mi nalazimo nizvodno od nekoga."

Plastične čestice verovatno padaju na nas i sa kišom. U jednoj studiji iz 2015. je procenjeno da svake godine na krovove i ulice Pariza padne tri do deset tona plastičnih čestica. "Ono što smo uočili u Parizu pokazuje da jako velika količina plastičnih čestica lebdi u zraku i da pada sa kišom", kaže Džoni Gasperi, hemičar.

Plastične čestice predstavljaju nove i zabrinjavajuće izazove vladama, naučnicima i industriji, smatra Mejson. "Ljudi su nas uvek pitali: 'I to je stvarno u našoj vodi? To ne bih nikad pomislio'", priča Mejson.

Dan Morison i Kristofer Tajri (Vašington)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android