1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Milijarder na čelu eksperimentalne vlade

Keno Fersek Budimpešta
18. decembar 2017.

U Češkoj je od pre nekoliko dana i zvanično na vlasti manjinska vlada desničara Andreja Babiša, multimilijardera i medijskog mogula. Ona nije sasvim funkcionalna – potrebna joj je podrška manjih stranaka.

https://p.dw.com/p/2pZXg
Foto: Getty Images/AFP/M. Cizek

Manjinska vlada „na crveno-braon postolju“ – to je formula kojom je poznati komentator liberalnog češkog dnevnika Hospodarske novini Petr Honzejk opisao opasnost koja možda preti njegovoj zemlji. Jer, Češka se nalazi u situaciji u kakvoj nije bila od okončanja diktature.

Mesec i po dana posle parlamentarnih izbora prošle nedelje je manjinska vlada desničarske stranke ANO (Akcija nezadovoljnih građana) položila zakletvu. Do 9. januara bi trebalo da bude održano glasanje o poverenju. Nijedna etablirana stranka u parlamentu ne želi da podrži vladu ANO.

S druge strane, komunisti i desničarska stranka SPD (Sloboda i direktna demokratija) izrazili su spremnost da to učine uz određene uslove. Novi šef vlade, osnivač ANO, milijarder i medijski mogul Andrej Babiš, isključio je mogućnost direktnog učešća te dve stranke u vladi, ali ne i mogućnost saradnje sa njima kada je reč o određenim temama.

 - pročitajte još: Do solidarnosti u raspodeli izbeglica – tužbom

U Češkoj je od 1993. retko koja vlada uspevala da ostane na vlasti pune četiri godine. Na vlasti su se često smenjivale različite koalicije i to u brzom ritmu. Često su bile umešane u mnogobrojne korupcionaške afere, ali su važile kao etablirane stranke koje čine tzv. demokratski konsenzus.

Na izborima u oktobru je, međutim, ubedljiva većina birača, naime njih 60 odsto, glasala za partije koje su van tog establišmenta. Među njima je gotovo 50 odsto glasalo za Komuniste i desničarske stranke. Pobednik na izborima ANO je sam dobio gotovo 30 odsto glasova.

Optužbi je mnogo – sve ih demantuje

Stranka Andreja Babiša ima šaren program u kojem su zastupljeni i ekonomski liberalizam i zahtevi za uspostavljanje jake države. Babiš obećava da će voditi državu kao što se vodi uspešno preduzeće. On tvrdi da je politički sistem u Češkoj korumpiran, da država dela sporo i da je Evropska unija birokratizovana. Vehementno odbacuje kvote EU za prijem izbeglica, baš kao što to čine i Komunisti i desničarska SPD.

Iako se Babiš predstavlja kao neko ko je van establišmenta, i on je njegov deo. Njegova partija ANO je od 2014. bila u vladi koju su predvodile Socijaldemokrate – Babiš je bio ministar finansija. Temelje svog imetka je postavio 1995, kada je pod do danas nerazjašnjenim okolnostima preuzeo agrarno-hemijski kombinat Agrofert.

 - pročitajte još: „Babiš nije Kačinjski, ali je opasan“

Optužen je da je proneverio porez, zbog čega je u maju morao da podnese ostavku na funkciju ministra finansija, a protiv njega se vodi i istraga zbog prevara sa subvencijama. Neki ga optužuju i da je radio za čehoslovačku službu državne bezbednosti, a dokumentovano je i kako se mešao u izveštavanje sopstvenih medija. On sve to demantuje.

Kreće putem „udaljavanja od EU“

Socijaldemokratske i demohrišćanske stranke kao i partija Pirata do sada su kategorički odbijale svaku saradnju sa Babišem. Babiš se trenutno poigrava scenariom saradnje sa komunistima i desničarima. A te stranke dovode u pitanje članstvo Češke u EU i NATO, a optužene su i za rasizam i netrpeljivost prema Romima.

Predsednik države Miloš Zeman je rekao da ne bi imao problema sa manjinskom vladom koju bi tolerisali komunisti i desničari. Politikolozi smatraju da Češkoj predstoji vreme duže političke nesigurnosti. Zeman je isključio mogućnost održavanja novih izbora.

 - pročitajte još: Raspad Čehoslovačke i Jugoslavije - dve slike kraja

Politikolog Miroslav Mareš sa Masarikovog univerziteta u Brnu smatra da nije nemoguće da će etablirane stranke ipak omekšati stav i pristati na saradnju sa Babišem. A Marešov kolega sa praškog Karlovog univerziteta Milan Znoj kaže da „Babiš deklariše svoju vladu kao proevropsku, a s druge strane pokušava da krene putem kojim su već pošle neke srednjeevropske zemlje – putem udaljavanja od EU. Ta tendencija će – ako se formira manjinska vlada uz podršku Komunista i desničara – samo da se pojača.“

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android