1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Mrtve izbeglice pred vratima Evrope

7. april 2014.

Na putu ka Evropi strada veliki broj izbeglica. Grupa evropskih novinara utvrdila je da je do sada poginulo mnogo više ljudi nego što se misli. Samo od 2000. godine, život je izgubilo preko 23.000 osoba.

https://p.dw.com/p/1Bd2D
Flüchtlinge in Melilla 3. April 2014
Foto: picture-alliance/dpa

U oktobru 2013. se pred obalom italijanskog ostrva Lampeduza utopilo 360 izbeglica. U februaru ove godine je prilikom pokušaja da se iz španske enklave Seuta u Africi plivajući domognu Maroka, život izgubilo 15 osoba. Po pravilu se radi o spektakularnim nesrećama kao što je ova, koje se pobrinu za to da izbegličke tragedije na granici Evropske unije privuku pažnju javnosti.

Ali, drame se dešavaju i kada niko ne gleda. Koliko ljudi pogine na putu ka Evropi u nekom od pretrpanih izbegličkih brodova na Sredozemnom moru ili pri pokušaju da savlada jednu od graničnih ograda koje su postavljene da bi španske enklave u Africi izolovale od izbeglica? Informacija o tome do sada skoro da nije bilo, a naravno ni pouzdanih podataka. Zato je jedna grupa novinara iz različitih evropskih zemalja preuzela težak zadatak da sve slučajeve dokumentuje.

Podaci ne čude

Informacije potiču pre svega iz takozvanog UNITEDA, mreže od preko 560 nevladinih organizacija iz celog sveta. „Najpre smo mislili da bi trebalo da proverimo postojeće podatke“, kaže francuski novinar Nikolas Kajser-Bril. Ispostavilo se međutim da se na primer u jednoj dokumentaciji mnogi slučajevi pominju, u drugoj ih uopšte nema, ali se zato pominju neki drugi. „Na taj način konstatovali smo da je stvarni broj stradalih mnogo veći nego što se misli. Počeli smo da prikupljamo i analiziramo izveštaje iz novina i drugih javnih izvora informacija.“

Bilans tog rada je poražavajući: od 2000. godine smrtno je stradalo preko 23.000 ljudi – čak 5.000 više nego što se do sada mislilo. Te brojke nisu nove, navodi Evropska komisija. „Ne vidim da se to razlikuje od naših procena“, kaže Mikele Cercone, portparol komesarke EU za unutrašnja pitanja Cecilije Malmstrem.

Symbolbild afrikanische Flüchtlinge im Mittelmeer
Opasno putovanje preko Sredozemnog moraFoto: picture-alliance/Milestone Media

Novinar Nikolas Kajser-Brilu u to međutim sumnja. „Razgovarali smo sa nizom ljudi u zvaničnim institucijama na nivou Evropske unije, ali i na nacionalnim nivoima, i ubeđeni smo da niko nema pojma o tome koliko migranata umre na putu do Evrope“. Stvarni broj stradalih je možda i veći jer svi slučajevi nisu zabeleženi. „Znamo da naši podaci nisu tačni, ali to je najbolje istraživanje koje trenutno postoji“, kaže taj novinar za Dojče vele.

Politika prema izbeglicama

„Evropska komesarka Malmstrem u brojkama istina ne vidi veliku novost, ali smatra da su one potvrda njene dosadašnje politike u kojoj traži da se više učini na polju zaštite izbeglica“, kaže Mikele Cercone. Evropska komisija odavno je od zemalja-članica EU zatražila da promene neke stvari i da omoguće više legalnog useljavanja: „Dakle, radi se o dugoročnom naseljavanju izbeglica kako bi se izbeglo da ljudi kojima je potrebna pomoć, dospeju u ruke trgovaca ljudima koji za njih organizuju ta smrtonosna putovanja. S druge strane, mi blisko sarađujemo sa zemljama porekla kako bi suzbili mreže kriminalaca i krijumčara koji stoje iza toga“, kaže Cercone i nalašava da odluka o dugoročnom boravku za izbeglice zavisi od zemlje-članice: „Komisija na to ne može da ih prisili.“

Sigurno je da je izbeglička politika Evropske unije već godinama izuzetno kontradiktorna. S jedne strane uvek se naglašava da se želi da se zaštiti život izbeglica, a s druge, zemlje-članice su pre svega zainteresovane da se što bolje zaštite od talasa izbeglica. Tako se Evropska unija na svojim spoljnim granicama sve više oprema. Novi sistem za nadgledanje - Eurosur se sa svojom modernom tehnikom kao što su letilice za nadgledanje, pobrinuo za to imigrantima uopšte ne može da pođe za rukom da se domognu evropskog tla. Zato mnogi govore o „Tvrđavi Evropa“.

Spanien Frontex Boot
Fronteks u patroliFoto: Desiree Martin/AFP/Getty Images

Spasiti izbeglice ili čekati?

Ta kontradiktornost ogleda se i u tome što evropska agencija za nadzor granica Fronteks, s jedne strane obalu Evrope želi da zaštiti od imigranata, ali istovremeno i da im pomogne ako se nađu u nevolji na moru. Za mnoge je to neshvatljivo: „Fronteks ima zadatak da organizuje odbranu od imigranata“, kritikuje Ska Keler, poslanica iz stranke Zelenih u Evropskom parlamentu i dodaje: „Ako zaista želimo da spasimo ljude, onda moramo da stvorimo legalne puteve ulaska u Evropu.“

To smatra i Gert Ates iz Organizacije UNITED: „Izbeglice će uvek da stižu, bez obzira na to kojim putem. Pitanje je samo koji put je opasan i koliko ljudi će na njemu da strada.“ On međutim ne misli da će Evropska unija uskoro da promeni svoju politiku prema izbeglicama: „Tamo je samo važno da se granice zatvore. Ako želimo nešto da promenimo, onda to moramo da uradimo na nivou država, u zemljama-članicama.“

Cecilia Malmström PK 04.12.2013
Cecilija MalmstremFoto: Georges Gobet/AFP/Getty Images

Međutim, i predstavnici zemalja-članica su na proteklom afričko-evropskom samitu bili uzdržani kada su u pitanju izbeglice. Šefovi država i vlada iz EU i afričkih zemalja su istina bili složni u oceni da ubuduće žele da spreče izbegličke tragedije kao što je ona ispred Lampeduze. Konkretnih obećanja o tome koliko zemlje Evropske unije žele da prihvate izbeglica, nije međutim bilo.

Autorke: Žanete Zajfert / Belma Šestić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković