1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Mukotrpna potraga za žrtvama IS

24. maj 2022.

Vladavina terora „Islamske države“ je prošlost, ali mnoge njene žrtve još se vode kao nestale. Veruje se da se njihovi ostaci nalaze u masovnim grobnicama. Međutim, ekshumacije sporo napreduju.

https://p.dw.com/p/4Blzy
Groblje žrtava IS u Mosulu
Groblje žrtava IS u MosuluFoto: ZAID AL-OBEIDI/AFP/Getty Images

„Mog brata su uhapsili pripadnici ’Islamske države’ (IS)“, kaže Abdulah Ramadan Mohamed iz iračkog grada Havija. Kada je IS početkom leta 2014. zauzela grad, ekstremisti su optužili Mohamedovog brata za špijunažu. Razlog: radio je za iračku vladu, što je bilo dovoljno za optužbu. Optužba za špijunažu bila je „potpuna besmislica“, kaže Mohamed za DW.

-pročitajte još: Tragovi novca: kako dovesti bivše članove IS pred sud?

Njegov brat se do dan danas nije vratio. Smatra se nestalim. Mesecima je Mohamed pokušavao da dođe do informacija o svom nestalom bratu. Obišao je i nekoliko zatvora koje vodi IS, ali nije pronašao ništa o tome gde bi njegov brat mogao da bude, čak ni nakon što je iračka vojska krajem 2017 proterala IS iz Havije. Nema informacija, nema tragova. „Sada ovde nema nikoga koga mogu da pitam“, kaže Mohamed. „Nikad ga neću zaboraviti. Ali šta mogu da uradim?!“

Rodbina nestalih u Haviji
Rodbina nestalih u HavijiFoto: Judit Neurink/DW

Hiljade poginulih i nestalih

Mohamed je samo jedan od više hiljada građana Havije koji još uvek nisu sigurni kakva je sudbina otetih članova njihovih porodica nakon pada terorističkog režima IS. Kada je IS napustila Haviju, iza sebe je ostavila 7.000 poginulih i 5.000 nestalih.

Veruje se da se telo njegovog brata nalazi u jednoj od masovnih grobnica u blizini grada. No, dok se identitet mrtvih nedvosmisleno ne dokaže, Mohamed i njegova porodica i dalje će živeti u neizvesnosti.

-pročitajte još: „Rat protiv terorizma“ i njegove posledice

Do sada je Ured za masovne grobnice iračke vlade, nadležan za identifikaciju posmrtnih ostataka, planirao da ekshumira grobnice na mestu u podnožju planine Hamrin u severoistočnom Iraku. Oni navode da su tamo sahranjene pripadnice etničko-verske zajednice Jezida koje su pokušale da pobegnu od IS i pritom su ubijene.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, u Iraku je pronađeno više od 200 masovnih grobnica povezanih sa IS. U njima bi moglo da se nalazi i do 12.000 osoba.

Masovni sahrana žrtava IS u decembru 2021.
Masovni sahrana žrtava IS u decembru 2021.Foto: ZAID AL-OBEIDI/AFP via Getty Images

Spori proces ekshumacije

„Do sada smo izvršili ekshumacije samo na 29 od 114 mesta na kojima su sahranjene žrtve IS“, kaže Dija Karim Saidi, šef Ureda za masovne grobnice. Veruje se da se posmrtni ostaci oko 3.000 osoba nalaze u 81-oj do sada pronađenoj zajedničkoj grobnici. Ured sarađuje i sa istražiteljima UNITAD, istražnog tima UN koji procesuira zločine koje je počinio IS. Na licu mesta u Iraku je i Međunarodna komisija za nestale (ICMP).

U većini ekshumiranih grobnica bila su tela pripadnika jezidske etničko-verske manjine. „Islamsku državu“ optužuju da je počinila genocid nad tom grupom. Većina tih grobova nalazi se u severnoj iračkoj provinciji Sindžar, tradicionalnom centru te verske zajednice. Mnogi posmrtni ostaci su identifikovani, a neki su kasnije uz počasti sahranjeni.

Ali to u Haviji nailazi na nerazumevanje. Članovi porodica nestalih sunita žale se da se prioritet daje ekshumaciji jezidskih grobova.

Karim Saidi ukazuje da je problem to što se ured na čijem je on čelu nedovoljno finansira. U njegovom timu je samo 45 ljudi i mnogo toga im nedostaje. „Potrebna su nam sredstva UNITAD i ICMP da bismo mogli da radimo“, kaže Saidi i pritom ukazuje na krivca: „Organizacije UN odlučuju koje masovne grobnice imaju prioritet.“

Dima Babili, portparolka ICMP to demantuje. Ona kaže da redosled iskopavanja određuju lokalne vlasti. „Naš cilj je da pomognemo Iraku da stvori održiv proces pronalaženja svih nestalih osoba, bez obzira na njihovo poreklo, vreme ili okolnosti njihovog nestanka.“

Forenzičari istražuju ostatke iz masovne grobnice u Sindžaru
Forenzičari istražuju ostatke iz masovne grobnice u SindžaruFoto: AHMAD AL-RUBAYE/AFP via Getty Images

Mračna ostavština Sadama Huseina

Kada se radi o iskopavanjima masovnih grobnica, i sam Irak nosi težak istorijski teret. Diktator Sadam Husein, koji je svrgnut 2003, odgovoran je za masovne grobnice na 98 lokacija u zemlji. Od toga 22 još nisu ekshumirane. Prema Međunarodnom komitetu Crvenog krsta, Irak ima najveći broj nestalih na svetu: procene se kreću između 250.000 i milion ljudi.

Osim velikog broja grobnica, irački timovi za ekshumaciju suočavaju se i sa drugim poteškoćama. Ponekad im ni vremenske prilike ne idu na ruku, a problem je i to što još uvek u regionima u kojima su masovne grobnice deluju manje ćelije IS, što predstavlja bezbednosni rizik.

„Neizvesnost oko sudbine rođaka parališe ljude“, kaže Ahmed al Muhairi, lokalni plemenski vođa. Njegov otac i ujak još uvek se vode kao nestali. „Porodica se još uvek nada da će se oni vratiti.“ Ali, verovatnoća da će se to dogodi je, kaže, ravna nuli. „Zato ne razgovaramo o tome šta im se dogodilo. Ta tema je tabu.“

Al Muhairi misli da njegovi rođaci verovatno nikada neće biti pronađeni. Već se raspitivao kod raznih državnih agencija, ali bez rezultata. „Vlasti bi radije da se zaboravi ono što se dogodilo.“

Jezidi na jednoj sahrani žrtava IS
Jezidi na jednoj sahrani žrtava ISFoto: Zaid Al-Obeidi/AFP via Getty Images

Diskriminacija do groba

Mnoge od neistraženih masovnih grobnica nalaze se u sunitskim područjima. I sama IS se poziva na sunitski islam, ali to je nije sprečilo da ubija i sunitske muslimane.

Irački suniti se često žale da se posmrtni ostaci žrtava iz njihovih redova retko ekshumiraju sa sličnim argumentom, kao i u slučaju jezidskih žrtava IS: masovne grobnice u kojima se pretpostavlja da su bile šiitske žrtve IS, za razliku od sunitskih žrtava, uglavnom su odavno ekshumirane. Diskriminacija se ovde doživljava i nakon smrti, smatraju suniti.

Neizvesnost oko sudbine nestalih ne uznemirava samo rodbinu. To ima i svoje ekonomske posledice. Udovica Mohamedovog nestalog brata, na primer, vratila se sa decom u kuću svojih roditelja. I sve do sada uzalud čeka na državnu penziju za udovice. Iračka vlada naime isplaćuje penzije samo kada se dokaže smrt supruga.

„Postoje stotine, ako ne i hiljade porodica kojima nedostaju voljeni“, rekao je nedavno guverner pokrajine Niniva Najm Džiburi. Glavni grad te pokrajine, Mosul, takođe je bio okupiran, pa se i tamo nalaze masovne grobnice. „Preživeli su i dalje zabrinuti i zato moramo odmah da identifikujemo sva tela u tim masovnim grobnicama“, kaže Džiburi.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.