1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Muslimani u strahu

Gero Šlis14. decembar 2015.

Nakon napada Donalda Trampa muslimani u Sjedinjenim Američkim Državama duboko su nesigurni. Oni se osećaju bespomoćno i strahuju da će napadi biti učestaliji…

https://p.dw.com/p/1HN3j
Muslime in den USA Flagge Symbolbild
Foto: picture-alliance/dpa/Jeff Kowalsky

U trenutku kada je Rabija Ahmed došla na zakazani intervju za DW, na televiziji su predstavljani rezultati najnovije ankete zbog predloga Donalda Trampa da se muslimanima zabrani ulazak u Sjedinjene Američke Države. Prema podacima televizijske mreže NBC, 57 procenata građana Amerike bilo je protiv, ali je 25 odsto podržalo Trampov predlog na koji mnogi u Americi gledaju kao na do sada neviđeni vid diskriminacije jedne religijske grupe. „To je još i pozitivnije nego što smo videli u nekim ranijim anketama“, hrabri Rabija Ahmed samu sebe.

Ona je uverena da je sve više Amerikanaca umorno od Trampove retorike. „Ljudi ne žele podele, ljudi žele Sjedinjene Američke Države“, tako je ta 38-godišnja muslimanka formulisala svoje nade. Rabija Ahmed zadužena je za komunikacije u Muslimanskom savetu za odnose s javnošću, koji kao organizacija američkih muslimana za lobiranje želi da utiče na odluke vlade u Vašingtonu.

Rabija Ahmed iz Detroita u razgovoru za DW kaže da je lično pogođena – i kao građanka i kao majka troje dece. Ona se boji od svakog od onih 25 odsto građana koji favorizuju Trampov predlog i veoma joj je teško da dopre upravo do tih Amerikanaca i kaže im ko je ona zapravo: „Tramp je samo simbol straha koji se uvukao u ljude“, kaže ta rođena Amerikanka.

US-Kandidat Trump fordert Einreise-Stopp für alle Muslime
Donald TrampFoto: picture-alliance/dpa

„Strah i frustracije“

Iako su muslimani u Americi bolje integrisani nego u Francuskoj ili na primer Nemačkoj, ipak i u SAD postoji rezerva prema njima. Inače u SAD živi nešto više od šest miliona muslimana, što je oko dva procenta ukupnog stanovništva. Rabija kaže da takve predrasude prema muslimanima postoje već dugo i da mnogi često nemaju lične veze s muslimanima ili pak ne razumeju islam, i „govore iz straha i frustriranosti“. A upravo tim strahom često se služio republikanski kandidat Donald Tramp.

Ketrin Orzborn iz organizacije „Rame uz rame“, koja se bori za religijske slobode, kaže da je neprijateljstva i mržnje protiv muslimana u Americi bilo oduvek, ali da se ovako nešto kao što su Trampove tirade, nije događalo nikada. „Ovo je vrhunac. Američki muslimani su u užasnom strahu.“ Sama Orzborn prošlog petka dobila je dva uznemirujuća poziva od prijatelja muslimana. Jednom od njih je u Teksasu kamenom razbijen prozor na kući, a drugom je prećeno smrću i u kancelariju mu je stigao paket sumnjive sadržine pa su na kraju morali da evakuišu prostorije. „Ljudi su lično duboko pogođeni“ zbog aktuelne rasprave o muslimanima u SAD, kaže Orzborn. I žene koje u javnosti nose hidžab ili maramu, na kojima se jasno vidi da su muslimanke, strahuju od napada.

Muslim Public Affair Council in Washington - Rabiah Ahmed
Rabija AhmadFoto: DW/G. Schließ

Više solidarnosti nego ranije

I Rabija Ahmed nosi hidžab. Za nju je to deo identiteta i ne dolazi u obzir da prestane da ga nosi zbog trenutne situacije. Ali to ovih dana znači „više hrabrosti“. Ona je i kao studentkinja na Univerzitetu u Severnoj Karolini, nakon napada 11. septembra 2001. odjednom počela da biva drukčije tretirana. Događalo se da je bila „maltretirana, popreko gledana ili loše uslužena u prodavnicama“. Danas je ipak drugačije, priča mlada žena. „Ljudi pričaju sa mnom; bilo da je to u fitnes-studiju ili u liftu“. Kaže da je to način da iskažu solidarnost. I ona tu vidi napredak u odnosu na godine nakon 11. septembra. „Jer, ako bi se događalo suprotno, to bi samo išlo na ruku 'Islamskoj državi' koja želi da okrene državu i muslimane jedne protiv drugih.“

Nakon napada u San Bernandinu i kampanje Donalda Trampa, Rabija je zabrinuta za bezbednost svoje dece. Na svakoj večeri se priča o Trampovoj kampanji, a ona i njeni prijatelji postavljaju sebi mučna pitanja: „Šta da uradimo da povratimo kredibilitet tumačenja naše vere i naše zajednice?“