1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Naći ću te gde god da odeš. Ubiću te!“

8. jul 2010.

Mladi koji danas žele da budu u trendu, moraju da budu online. Međutim, svaki peti tinejdžer u Nemačkoj imao je posla sa mobingom na internetu – kao žrtva ili kao počinilac. O tome se još ne govori dovoljno.

https://p.dw.com/p/OE3S
Svako peto dete imalo posla sa internet pretnjama i uvredama
Svako peto dete imalo posla sa internet pretnjama i uvredamaFoto: AP Graphics

„Pobesneo sam jer mi je uvredio majku. I onda sam udario po ekranu... cela pesnica mi je upala u monitor... evo ožiljka...“

To priča 14-godišnji Hajko dok pokazuje kameri ožiljak na ruci. No, gori od toga je ožiljak koji je jedan ružan događaj na internetu ostavio na njegovoj duši. Hajko kaže da je tada osećao iskonski strah. Od jednog nepoznatog momka dobijao je najmanje 15 poruka dnevno, u kojima mu je pošiljalac pretio, vređao ga i psovao.

„Najpre mu nisam odgovarao. Posle nekog vremena, počeo sam i ja da pišem, i tako sam napisao: ‘Šta hoćeš? Zašto me vređaš?’ A on mi je odgovorio: ’Zato što te znam. Naći ću te gde god da odeš. Ubiću te!’ Stvarno sam ga se plašio.“

Žrtva se oseća napušteno…

Tek kada je Hajko otišao u policiju, teror je prestao. Računarski stručnjaci su našli adresu nasilnika i saslušali su ga. Hajkova priča, nažalost, nije ništa neobično. Madita i Dijandra su imale slična iskustva. Kada je „Medijski projekat Vupertala“ tražio mlade koji bi želeli da sarađuju na filmu o komunikaciji na internetu, odmah su se prijavile. Dokumentarcem „Svađa u mreži“, one žele da usmere pažnju javnosti na problem koji je do sada bio potcenjivan, kaže vođa projekta, Andreas fon Heren.

Sukobi najčešće počinju u školi, pa se nastavljaju preko interneta. Tako je bilo sa Dijandrom. Ona se posvađala sa jednom drugaricom iz razreda, koja je posle toga ne internet postavila foto-montažu koja prikazuje Dijandrinu glavu na telu jedne porno-glumice. Time je 12-godišnja učenica bila preneražena; iako je uspela da relativno brzo obriše sliku, mnogi prijatelji i posetioci internet-portala su je videli i počeli da zbijaju šale na njen račun.

Dijandra je pokušala da objasni kako se pritom oseća čovek koji je žrtva maltretiranja. Rekla je da se žrtva oseća kao da je sasvim sama, napuštena od svih, da je u dubokoj rupi preko koje svi gaze a niko ne pruža ruku da bi joj pomogao da izađe.

Obavezno prijaviti pretnje

Za mnoge đake, maltretiranje je postalo deo svakodnevice, kaže Katarina Kacer, psiholog iz Kelna. Ona je objavila dosad jedinu studiju o sajber-mobingu. Nastavnicima i roditeljima poručuje da ozbiljno shvate virtuelne uvrede. Posebno je važno da roditelji prijave nastavnicima i rukovodstvu škole slučajeve pretnji i uvreda, da se o tome razgovara i da svima, posebno počiniocima, bude jasno da su takve stvari opasne i kažnjive. Mobing možda ne može da se saseče u korenu, ali važno je da počiniocima bude jasno da je neko zapazio njihovo nedelo, te da se protiv njih vode akcije i kojima učestvuje više faktora.

Autori: Sabine Damaške / Saša Bojić

Odg. urednik: Nemanja Rujević