1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Na Brionima ništa novo

18. jul 2011.

Predsednici Srbije i Hrvatske Boris Tadić i Srbije Ivo Josipović i članovi Predsedništva BiH Željko Komšić, Nebojša Radmanović i Bakir Izetbegović razgovaraće o pitanjima koja opterećuju odnose između tri zemlje.

https://p.dw.com/p/11xuw
Josipović i Tadić imali nekoliko neformalnih sastanakaFoto: AP

Analitičari ocenjuju da je trilateralni susret na Brionima logični nastavak događaja nakon što su hrvatski predsednik Ivo Josipović i predsednik Srbije Boris Tadić otvorili novo poglavlje u regionalnim odnosima. Takođe konstatuju da je i bošnjački član Predsedništva BiH Bakir Izetbegović izrazio spremnost za sudelovanje u stvaranju povoljnije političke klime što je dovelo do sastanka u aprilu ove godine, u Karađorđevu i nedavne zvanične posete Tadića Sarajevu.

Dosadašnji susreti regionalnih lidera uglavnom su bili nezvanični, a takav će biti i današnji trilateralni sastanak na Bronima. Predsednici Hrvatske Ivo Josipović, Srbije Boris Tadić te članovi Predsedništva BiH Željko Komšić, Nebojša Radmanović i Bakir Izetbegović trebalo bi da razgovaraju o većini otvorenih pitanja koja opterećuju odnose u regiji, kao što su granice, nerešeni imovinskopravni odnosi te saradnja u krivičnom gonjenju i izručenju osumnjičenih za ratne zločine.

Analitičari smatraju da određeni napredak koji su Srbija i Hrvatska postigle u saradnji na području pravosuđa nije dovoljan i da dosadašnja deklarativna spremnost za saradnju nije propraćena odgovarajućim političkim potezima. „Potvrdila je to i Tadićeva poseta Sarajevu tokom koje nije postignut ni jedan konkretan dogovor“, kaže politički analitičar iz Sarajeva Vlastimir Mijović, koji ni od današnjeg sastanka na Bronima ne očekuje mnogo.

Do sada nije bilo konkretnih rešenja

„Dobro je što razgovaraju, ali ni jedan od dosadašnjih susreta regionalnih lidera nije dao konkretna rešenja. Pitanje je da li oni zaista žele da doprinesu poboljšanju sveopšte situacije u regionu ili samo nastoje da promovišu sopstveni imidž, bolji nego što ga stvarno zaslužuju. Bojim se da iza krupnih proevropskih reči trojice bosanskohercegovačkih lidera i njihovih kolega iz Srbije i Hrvatske nema odgovarajućih sadržaja“, kaže Mijović.

Zašto proces uspostave poverenja i dobrosusedskih odnosa u regionu traje toliko dugo? Analitičari tvrde da su regionalni lideri, posebno Boris Tadić, razapeti između vođenja proevropske politike i opstanka na domaćoj političkoj sceni gde moraju da vode računa i o uticajima radikalnih struja. Beogradski profesor Zoran Dragišić kaže da „sve tri strane izražavaju pogrešna uverenja a narod njihovu spremnost za kompromise kažnjava na izborima“.

Bosnien Serbien Präsident Boris Tadic in Sarajevo
Tadić u poseti SarajevuFoto: DW


„Od početka krize u bivšoj Jugoslaviji velik je raskorak između deklarativne politike i situacije na terenu. I danas svi govore kako su za saradnju, mir i stabilnost, ali nema rešenja za konkretne probleme. I u ovom slučaju je jasno da političari ne misle ono što govore, a pogotovo ne rade u skladu sa onim što su rekli. Kada dođe do rešavanja konkretnih pitanja videće se i stvarne razlike u stavovima i koliko je ko spreman na kompromis“, kaže Dragišić.

Ključ za rešavanje mnogih regionalnih problema je u BiH

Od brionskog susreta i ne treba očekivati spektakularne rezultate jer je najosetljivije regionalno pitanje i ključ rešenja mnogih problema ustavno uređenje BiH. O tome regionalni lideri još uvek nisu spremni da otvoreno razgovaraju. Ali, mogli bi da razgovaraju o povratku izbeglica i borbi protiv organizovanog kriminala, kaže za Dojče vele lider zagrebačkog Centra za politikološka istraživanja Anđelko Milardović.

„Mislim da su ovi sastanci korisni jer će potom i na nižim nivoima operativna tela morati da rade svoje poslove, odnosno trebalo bi da dođe do sastanaka na nivou ministara spoljnih poslova, ali i šefova državnih vlada. Kada je reč o ustavnim rešenjima za BiH, mislim da tu ne bi trebalo biti intervencija s jedne ili s druge strane. U tom procesu treba da budu istaknuta tri politička činioca unutar BiH, a nezaobilazna je i uloga i Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Evropske Unije i Turske“, naglasio je Milardović.

Prema ispitivanjima javnog mnjenja, građani Beograda, Zagreba i Sarajeva ne očekuju bitnije pomake na bronskom susretu. Većina uopšte ne veruje političarima, a samo retki izražavaju umereni optimizam jer „ovakvi susreti ipak pokazuju da se u rešavanju problema otišlo korak dalje od dosadašnje prakse međusobnog izbegavanja“. Ono u šta su sigurni je da su predsednici „izabrali pravo mesto za sastanak i da će im danas svima biti lepo na Brionima“.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo
Odg. urednik: Nemanja Rujević