1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Najveći dug u istoriji SAD

Ralf Zina24. februar 2009.

SAD nastoje svim sredstvima da podstaknu privredni rast. Međutim, Amerika se može pohvaliti sa hiljadu 300 milijardi duga. I pored toga je predsednik Obama uveren da će do kraja svog mandata uspeti da prepolovi deficit.

https://p.dw.com/p/H07y
Američki dug: 1300.000.000.000 dolara

Barak Obama obećava ono što su obećavali i predsednici pre njega, ali nisu ispunili – da će smanjiti dug koji mu je ostavio njegov predhodnik. Na sastanku o budžetu u Beloj kući Obama je rekao: „Ova administracija nasledila je dug od trilion 300 milijardi dolara, najveći u istoriji SAD“.

Dug će još rasti

Taj dug u poslaganim dolarima 144 puta je viši od Mont Everesta, a uz sadašnje cene benzina svi Amerikanci za taj novac mogli bi besplatno da se voze sledećih pet godina. Kao što je poznato, novac ima cenu i Obama je rekao: „Prošle godine za kamate smo platili 250 milijardi dolara“.

Ove godine cena će, u najmanju ruku, biti dvostruka. Kako se procenjuje, u prvoj godini nove administracije dug će porasti na trilion 600 milijardi dolara. Obama nema izbora, moraće još više da se zaduži kako bi spasao bankrotstva automobilsku industriju i niz velikih banaka, te prinudnog iseljenja kućevlasnika koji više nisu u stanju da otplaćuju hipotekarne kredite. „Ulaganja u spas privrede povećaće taj dug“, svestan je Obama.

Prepoloviti dug?

Međutim, nada se da će povećanje biti samo kratkoročno i veruje da će do kraja mandata prepoloviti dug koji mu je ostavila Bušova administracija. Mada, kako kaže: „To neće biti lako“.

Međutim, alternative nema. Kako kaže predsednik: „Ne nameravam da našu decu ostavim sa dugom koji ne mogu da otplate“.

Na čemu uštedeti?

Sve više Amerikanaca pita se gde i na čemu uštedeti tolike milijarde. Delimičnim povlačenjem vojske iz Iraka neće se mnogo uštedeti. Neće mnogo doneti ni povećanje poreza za imućnije građane. Obamin finansijski savetnik Piter Oržag ima maglovitu ideju: „Kako bi sanirali budžet moramo staviti pod kontrolu troškove zdravstvene zaštite i to još ove godine“.

SAD imaju jedan od najskupljih i najneefikasnijih zdravstvenih sistema. Pedeset miliona ljudi nema zdravstveno osiguranje – nezaposleni uopšte ne mogu da ga plate jer je za trećinu skuplje od pomoći koju dobijaju.

Trošiti samo onoliko koliko je na raspolaganju – toj finansijskoj vrlini demokratskog predhodnika Bila Klintona i Obama bi da se vrati. Cilj je jasan, put do njega više nego nejasan.