1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Priroda i životna sredina

Najzagađeniji vazduh u Evropi

21. januar 2020.

Države Zapadnog Balkana ne mogu same da se bore sa zagađenjem vazduha. A ako Evropska unija želi čist vazduh u svom balkanskom predsoblju, moraće u tome da mu pomogne, piše Frankfurter algemajne cajtung.

https://p.dw.com/p/3WZIS
Foto: picture-alliance/dpa/D. Vojinovic

„Svake zime gradove jugoistočne Evrope, posebno Balkana, pokrije debela, prljava i gusta magla“, piše nemački list Frankfurter algemajne cajtung. „Građanske inicijative i opozicija protestuju, vlade tvrde da se na tome mnogo uradilo i da stvari nisu ni upola tako crne kakvim se prikazuju. A onda dođe proleće i problem se zaboravi. Dok ne stigne nova zima.“

„Ali spor oko zagađenog vazduha na Balkanu je ove zime posebno žestok. Pojedini gradovi regiona beleže rekorde, a njihovi stanovnici unose u svoja pluća najzagađeniji vazduh na svetu. Čak se i u Pekingu i Nju Delhiju, koji baš nisu poznati po tome da su vazdušne banje, disalo lakše.“

Vlade u regionu u međuvremenu ne mogu više da ignorišu problem. Kako se navodi u članku, čak je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić priznao da je zagađenje u Beogradu i drugim gradovima Srbije realan problem, ali je dodao i da se s tim suočavaju i bogatiji i razvijeniji gradovi, poput Milana. „Na to su Beograđanke i Beograđani odmah lakše prodisali, posebno nakon Vučićevog obećanja da će za šest do sedam godina problem biti rešen“, piše u članku frankfurtskog lista koji potpisuje novinar Mihael Martens.

Razloge tog fenomena, ocenjuje se u tekstu, trebalo bi tražiti uglavnom u činjenici da se radi o najslabije razvijenom delu evropskog kontinenta. „Jedan od razloga zagađenosti vazduha jeste veliki broj starih automobila, kamiona i autobusa sa loše održavanim motorima. U Srbiji se voze automobili prosečne starosti 17 godina. Ali i novi automobili znaju da budu veliki zagađivači, jer neke mehaničarske radionice između Beograda i Tirane vade iz njih katalizatore kako bi mogle da ih prodaju. Postoji i tehnički pregled, ali onaj ko poznaje prave ljude, uz određenu novčanu naknadu može da prođe kontrolu, bez obzira što vozi krntiju“.

Pored saobraćaja, tu je još jedan problem. „U gradovima poput Beograda, Skoplja ili Sarajeva još uvek se greje na ugalj ili drva. U Makedoniji se 2015. godine 62 odsto domaćinstava grejalo na drva. A u siromašnim naseljima koja nastanjuju Romi loži se i smeće.“

Sve u svemu, zaključuje se u članku Frankfurter algemajne cajtunga, bez obzira na najave o zabrani uvoza automobila koji ne odgovaraju normama Evropske unije, države Zapadnog Balkana koje nisu članice i nemaju pristup fondovima EU, ne mogu sopstvenim snagama da modernizuju infrastrukturu i poboljšaju kvalitet vazduha. „Drugim rečima: ako EU želi čist vazduh u svom balkanskom predsoblju, moraće da mu u tome pomogne“.

Priredila: Jasmina Rose

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android