1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Napadi na pilote "zelenim zracima"

23. septembar 2009.

"Zidojče cajtung" danas odgovara na pitanje: Zašto su parlamentarni izbori u Nemačkoj koji se održavaju u nedelju protivustavni a legitimnost nove vlade klimava?Isti list piše i o špijuniranju telefona i opasnim laserima

https://p.dw.com/p/JmrV
Piloti sve češće prijavljuju "napade" laserimaFoto: picture-alliance/ dpa

Ako niste znali, nemačko izborno pravo je u najvažnijim segmentima pre svega proizvoljno, zatim, nerazborito i zbog toga – protivustavno. Ovo nije konstatacija novinara, već citat iz odluke najvišeg suda u Nemačkoj: Ustavnog suda u Karlsrueu. I pored toga, izbori za Bundestag će za nekoliko dana biti održani upravo po tom – manjkavom – izbornom pravu.

Dva krstića za...

Ključni nedostatak nemačkog demokratskog parlamentarizma ogleda se u samom načinu glasanja: birači ne glasaju samo za jednu od stranaka, već na izborni listić upisuju dva krstića. Jedan se stavlja pored imena neke od stranaka. Broj mandata te stranke u parlamentu zavisiće od broja krstića koje je ona dobila na izborima. Stranka zatim sama određuje koji ljudi će zaposesti te mandate, odnosno, postati njeni poslanici.

Ali, na glasačkom listiću nisu samo imena stranaka već je tu i druga rubrika sa imenima konkretnih ljudi. I pored tih imena mogu da se stave krstići. Reč je o poslaničkim kandidatima iz izbornih okruga samih birača. Njih birači poznaju sa lokalne političke scene, pa su zato i kompetentni da vrednuju njihov rad. Takvi kandidati koji dobiju dovoljno glasova idu direktno u parlament – oni ne spadaju u „kontingent“ koji određuje stranka.

Symbolbild Wahlen in Deutschland Bundestag Berlin
Parlamentarni izbori biće održani 27. septembraFoto: DW

Tako jedna stranka može da dobije 40 mandata koje će popuniti poslanicima koje određuje sama, i npr. još pet koje su odredili sami birači glasajući za konkretnog političara iz svog izbornog okruga. Tu se situacija komplikuje. Prema važećem izbornom zakonu, 40 parlamentarnih fotelja se popunjava najpre direktno određenim kandidatima – oni imaju prednost. A od ukupno 45 mandata, pet mandata koje su takvi kandidati osvojili zovu se dodatni mandati. Tako je stvorena mogućnost da stranka koja je – kao takva – dobila manje glasova od drugih - na kraju dobije više mandata.

To je Ustavni sud 2008. godine proglasio za apsurd, naloživši zakonodavcima da promene pravne odredbe koje omogućavaju takvo stanje. Ali, isti sud niti je poništio rezultate izbora od 2005, niti je naredio da se izbori 2009. održavaju po novim pravilima, već je političarima velikodušno dao rok do 2011. godine da promene zakon. Zaključak članka Zidojče cajtunga glasi: „tlo na kome će stajati sledeća vlada – užasno je krivo“.

O špijuniranju

U rubrici „Politika“, isti list iznosi neke uznemiravajuće podatke: „Nemačko pravosuđe sve češće poseže sa spornom merom špijuniranja telefona. 2008. godine je broj slučajeva u kojima je špijunirana telefonska i računarska komunikacija građana porastao za 11 odsto. Pozivajući se na upravo objavljenu statistiku Saveznog ureda za pravosuđe, list prenosi da se intenzivno koriste i podaci o mestu, vremenu, trajanju i cilju telefonskih poziva koje su telefonski provajderi obavezni da čuvaju šest meseci i stavljajui h na raspolaganje vlastima. Savezni ured za pravosuđe prenosi da je 2008. bilo 8316 takvih slučajeva.

"Napadi" olovkama sa laserskim zracima!

U rubrici „Panorama“ Zidojče cajtung se bavi temom koja je ponovo aktuelna u svetskim medijima, a to su olovke i pokazivači sa laserskim zracima. Prvobitno namenjeni poslovnim prezentacijama, ovi laseri su postali omiljena igračka nestašne omladine koja njima zaslepljuje pilote aviona i helikoptera – ta igra je sve masovnija. Pre nekoliko dana, na to se požalio jedan pilot „Lufthanze“ u čiju kabinu je prodro takav zrak dok je bio na 1300 metara visine! Predstavnik Udruženja pilota je preneo da je takvih „napada“ sve više. Inače, koriste se sprave koje bacaju zrake zelene boje, jer je zelena svetlost najvidljivija, što se pokazalo u praksi zaslepljivanja fudbalera na terenu za vreme utakmice ili policajaca za vreme demonstracija.

Priredio: Saša Bojić

Odg. urednica: I. Ivanović