Napredak u zoni slobodne trgovine CEFTA

Što se Srbije tiče na rubu sastanka čule su se vrlo optimistične izjave. Na primjer Mary O’Mahony, koordinator pregovora o slobodnom trgovinskom prostoru koji bi obuhvatio Srbiju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru,Albaniju, Rumunjsku, Bugarsku, Makedoniju, Moldaviju te Kosovo. Do danas poslije podne očekuje se da bi se u ovoj trećoj rundi pregovora posao mogao dovesti do kraja.

Eropska unija vrlo pažljivo promatra kako se primjenjuje Sporazum u svakoj od zemalja, a to je najbolji pokazatelj u kojoj mjeri je jedna zemlja spremna i sposobna implementirati sporazuma sa Europskom unijom i Svjetskom trgovinskom organizacijom. U Paktu stabilnosti kažu da su pregovori do sada išli dobro, dodajući kako sporazum već ima svoj kostur, posebno u onim novim dijelovima, kao što su intelektualno vlasništvo, trgovinske usluge i kooperacija oko ulaganja. Iz diplomatskih krugova se doznaje da ipak postoje i područja u kojima bi pregovori mogli potrajati duže, prije svega kada su u pitanju trgovinski sporovi između Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Tako se očekuje da Hrvatska i Srbija razjasne problem dodatnih carina koje je Bosna i Hercegovina uvela na uvoz srpskih i hrvatskih poljoprivrednih proizvoda, prije svega mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda.

Treći krug pregovora ima još nekoliko vrlo vrućih tema. Tu je prije svega središte budućeg sekretarijata.

Srpska delegacija je kandidirala za sjedište Beograd, Hrvatska to odbija. Tvrdnje da se za sjedište sekretarijata CEFTA-e zalaže i lobira posebni koordinator za jugoistočnu Europu Erhard Busek nisu potvrđene.

Druga vrlo vruća tema je nafta. Naime Beograd zahjteva da još neko vrijeme zadrži zaštitu za srpsku naftnu industriju NIS. Hrvatska delegacija pak smatra da Beograd time želi izbjeći ulazak hrvatske naftne kompanije INA na srpsko tržište. Srbija naglašava kako je u prvom planu želja Beograda da nacionalnu naftnu privredu oporavi od teških razaranja iz 1999. godine. U Bruxellesu i Europskoj komisiji imaju razmijevanja za za takav stav Beograda, a srpska strana je objasnila da bi se time povećala i vrijednost NIS-a te stvorili temelji za mnogo uspješniju privatizaciju srpske naftne privrede.

Iz Beograda je međutim u Bruxelles stigla vijest da je vlada Srbije već odobrila pokretanje incijative za privatizaciju Naftne industrije Srbije. Vlada je dala suglasnost za prodaju 25% kapitala kompanije, izjavio je ministar privrede Predrag Bubalo koji je dodao kako je to u skladu sa Strategijom o privatizaciji NIS-a koju je vlada usvojila prije dva mjeseca.

Cilj sastanka je uklanjanje prepreka koje u dosadašnjem sistemu bilateralnih sporazuma otežavaju trgovinu zemalja jugoistočne Europe. Prošireni sporazum CEFTA-e trebao bi zamijeniti postojeću mrežu od 31 bilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Europi, a glavna korist bi bila poboljšana trgovina i poticaj većih investicija u regiju koja postaje prostor sa 55 milijuna potrošača.

Još na samom početku trodnevnog sastanka pale su izjave da ukoliko sve bude išlo prema planu, ove godine će se potpisati sporazum o zoni slobodne trgovine zemalja jugoistočne Europe a polovicom iduće 2007. godine, sporazum bi mogao stupiti na snagu.

Alen Legović