1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

NATO i Rusija oživljavaju zajednički Savet

12. januar 2022.

Nakon bilateralnih razgovora SAD i Rusije, pregovori se nastavljaju u Briselu. Savet NATO-Rusija se sastaje kako bi se smirile tenzije. Ipak, ne bi trebalo imati prevelika očekivanja.

https://p.dw.com/p/45PRK
Foto: Benoit Doppagne/dpa/picture alliance

Predstavnici NATO i Rusije danas (12.1.) pokušavaju da ožive stari diplomatski format: ponovo se sastaje „Savet NATO-Rusija“ (NRC). Ruska vlada je na jesen 2021. de fakto povukla svoje diplomate iz NATO. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg ranije je povukao većinu njihovih akreditacija. Tenzije između Alijanse i Moskve tako su dostigle vrhunac.

Zbog razmeštanja vojske na rusko-ukrajinskoj granici, zbog podrške Moskve Belorusiji i zbog brojnih kršenja ljudskih prava u Rusiji, NATO je prekinuo odnose. Ali to nije imalo praktične posledice, jer se NRC nije sastao još od 2019. godine.

-pročitajte još: Putin trijumfuje, Zapad rotira

To savetodavno telo sada se ponovo sastaje. Prema statutu, 30 članica NATO i Rusija bi ravnopravno trebalo da razgovaraju o bezbednosnim i vojnopolitičkim pitanjima. Prema navodima NATO, Rusija je prihvatila poziv nakon što su predsednik SAD Džozef Bajden i ruski predsednik Vladimir Putin dva puta razgovarali telefonom u decembru zbog tenzija u vezi s Ukrajinom. Zapad optužuje Rusiju da sa 100.000 vojnika priprema invaziju na Ukrajinu. Moskva te optužbe odbacuje.

Premijerka Ukrajine Olga Stefanišina i generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg 10. januara u Briselu
Premijerka Ukrajine Olga Stefanišina i generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg 10. januara u BriseluFoto: YVES HERMAN/REUTERS

„Važna platforma za savetovanja“

Na sastanku Saveta NATO-Rusija na nivou ambasadora u sredu, govoriće se o ruskim zahtevima za bezbednosnim garancijama i o prekidu širenja na istok. Savet će se takođe baviti optužbama NATO na račun ruskog predsednika Vladimira Putina, koji treba da poštuje suverenitet susednih država.

-pročitajte još: Diplomatija uz podršku nosača aviona

„Smatram da je Savet NATO-Rusija važna platforma za savetovanja i dijalog sa Rusijom, posebno onda kada su velike tenzije, kada postoje pretnje i napetosti kakve sada imamo. Zato je važno da postoji ta institucija, da je koristimo i da razgovaramo“, rekao je u ponedeljak generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

Rusija već mesecima koncentriše vojsku na granici sa Ukrajinom
Rusija već mesecima koncentriše vojsku na granici sa UkrajinomFoto: AP /picture alliance

Od 2002. do 2008. godine, od osnivanja, do rata Rusije protiv Gruzije, Savet NATO-Rusija imao je svoj najbolji period. U to vreme telo se sastajalo svakog meseca, ponekad čak i na nivou šefova država ili vlada. Od 2014. godine zajednički Savet je bio manje-više potpuno paralisan, kada je predsednik Putin anektirao ukrajinsko poluostrvo Krim i kada je počeo da podržava separatiste u istočnim delovima Ukrajine. NATO je odbio da razgovora s Rusijom o političkim pitanjima. Otada se sporadično govorilo samo o praktičnim vojnim pitanjima kao što su kanali komunikacije u slučaju krize ili razmena podataka o manevrima i kretanju vojnih snaga.

-pročitajte još: Baltik: Prisustvo NATO smanjuje brige zbog Rusije

Bez ustupaka Moskvi

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg se nada da će s ruskim predstavnicima barem o tim praktičnim pitanjima nastaviti da se razgovora. Zamenica ministra spoljnih poslova SAD Vendi Šerman najavila je da bi na sastanku moglo da bude reči i o kontroli naoružanja i stacioniranju vojnih snaga na istočnoj granici NATO.

Na sastanku u sredu, kako je rekao Stoltenberg, ne bi trebalo da bude ustupaka Moskvi. Naprotiv. Stoltenberg se u ponedeljak ponovo sastao s potpredsednicom ukrajinske vlade Olgom Stefanišinom koja je još jednom dobila uveravanja da će NATO podržati put Ukrajine u Alijansu.

Bilateralni razgovori velikih sila: zamenixa državnog sekretara SAD Šerman (levo) i njen ruski kolega Rjabkov 10. januara u Ženevi
Bilateralni razgovori velikih sila: zamenixa državnog sekretara SAD Šerman (levo) i njen ruski kolega Rjabkov 10. januara u ŽeneviFoto: Denis Balibouse/KEYSTONE/REUTERS/dpa/picture alliance

U ponedeljak su bilateralne razgovore u američkoj ambasadi u Ženevi imali zamenica šefa diplomatije SAD Vendi Šerman i njen ruski kolega Sergej Rjabkov. Taj „strateški dijalog“ o bezbednosti u Evropi nije doveo do promene poznatih pozicija, izjavili su kasnije Šerman i Rjabkov.

„Imali smo utisak da je američka strane veoma ozbiljno shvatila ruske predloge“, rekao je Rjabkov u ponedeljak u Ženevi. „Našim kolegama smo objasnili da nemamo nikakve planove i nameru da napadnemo Ukrajinu. Nema razloga za takva strahovanja.“

Zamenica ministra spoljnih poslova SAD Vendi Šerman dala je do znanja da se ne slaže s tim. Ruski predlozi da se ugovorno zaustavi širenje NATO na istok su „ćorak“, smatra Vendi Šerman. „Nikome nećemo dozvoliti da zalupi otvorena vrata ka NATO.“

To su bila druga vremena: ruski predsednik Putin na sastanku Saveta NATO-Rusija 2008. NATO je obećao Ukrajini i Gruziji članstvo i nakon toga su stvari krenule nizbrdo
To su bila druga vremena: ruski predsednik Putin na sastanku Saveta NATO-Rusija 2008. NATO je obećao Ukrajini i Gruziji članstvo i nakon toga su stvari krenule nizbrdoFoto: Vladimir Rodionov/dpa/picture-alliance

Sledeća stanica: OEBS, EU

Nakon razgovora u Ženevi i Briselu u četvrtak (13.1.) će se razgovori nastaviti u okviru Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS). I SAD i Rusija su članice te organizacije koja je nastala 1975. godine, tokom Hladnog rata.

Osim toga, ministri spoljnih poslova EU za četvrtak i petak planiraju razgovore o Rusiji, evropskoj bezbednosnoj politici i ulozi EU vezano i za NATO i SAD. Komesar EU za spoljnu politiku Žozep Borel indirektno je optužio SAD i Rusiju da pregovaraju preko leđa onih koje ta situacija pogađa.

-pročitajte još: Kameni spoticanja u nemačkoj politici prema Rusiji 

Tokom posete Rimu u ponedeljak, nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok ponovo se založila za oživljavanje takozvanog „normandijskog formata“, koji je zamrznut od 2019. godine. On bi Rusiji i Ukrajini omogućio da direktno pregovaraju, uz posredovanje članica EU, Francuske i Nemačke.

Prisustvo NATO na istoku Evrope
Prisustvo NATO na istoku Evrope

„Dobiti vreme za diplomatiju“

Čitava ova sedmica je, dakle, ispunjena zasedanjima različitih tela o pitanjima bezbednosne politike u Evropi. Rusko-američki politički stručnjak Dmitri Alperovič u intervjuu za DW kaže: „Stvarno verujem da je dobro smanjiti tenzije, ali u suštini moramo i dalje da ostavimo otvorenom mogućnost da dođe do rata.“

Alperovič je šef analitičkog centra „Silverado policy accelerator“ u SAD i ocenjuje da je dobro ukoliko dve strane sada započnu razgovore o kontroli naoružanja, jer bi oni mogli da potraju godinama: „Za to vreme bi se naravno izbegao rat. Najbolji mogući izlaz iz situacije je da se dobije na vremenu za diplomatiju.

Slično to vidi i generalni sekretar NATO. Stoltenberg smatra da je dobro što se Moskva vratila za pregovarački sto, ali i upozorava na prevelika očekivanja: „Ti sastanci neće rešiti sve probleme.“

Stoltenberg je istakao da je još u vreme kada je bio norveški premijer znao kako se sa Rusima prave kompromisi. „Nadam se da postoji dobra volja i na ruskoj strani. Kod NATO postoji“, rekao je Stoltenberg. Radi se o angažmanu za novi proces, kako bi se sprečili oružani sukobi u Evropi. „Želimo da postignemo dogovor o putu napred i o seriji daljih sastanaka.“

„Ne znamo namere Moskve, ali su nam ove igre poznate“

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.