1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Ne možemo svima pomoći“

Klaudija Vite
10. decembar 2016.

Ideju o univerzalnim ljudskim pravima danas ugrožavaju: diktatorski režimi, nacionalisti koji šire mržnju prema strancima ili religiozni fanatici, ali i nedostak finansijske podrške u okviru samih UN.

https://p.dw.com/p/2U44u
USA | United Nations High Commissioner for Human Rights Zeid Ra'ad al Hussein
Foto: imago/Xinhua

Kada je Zeid Rad al Husein u septembru 2014. u Ženevi preuzeo dužnost visokog komesara za ljudska prava, pozvao je svog kolegu Antonija Guteresa, nekadašnjeg visokog komesara za izbeglice, i predstavio se kao "mali visoki komesar". Prilično snishodljivo, s obzirom na to da on vodi Komesarijat za ljudska prava Ujedinjenih nacija koji ima budžet 300 miliona američkih dolara i preko hiljadu zaposlenih, a takođe i filijale u 62 zemlje sveta. No, kada se to uporedi sa sedam milijardi dolara, koliko iznosi budžet UNHCR-a, to zaista i nije mnogo. I mnogi eksperti su mišljenja da je Visoki komesarijat za ljudska prava u Ženevi premali u odnosu na zadatak koji ima. Visoki komesar Zeid to sada želi da promeni a u tome bi trebalo da mu pomogne i novi generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Guteres.

Od diplomate od šampiona ljudskih prava

Sa svojim iskustvom diplomate i dugogodišnjeg ambasadora Jordana pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku, princ Zeid iz hašemitske kraljevske kuće nije baš u startu predodređen za mesto koje zahteva jako mešanje u unutrašnja pitanja suverenih država. Ali, on je za dve godine na mestu visokog komesara dokazao da u ime ljudskih prava zna da nađe jasne reči i zauzme stav.

Njegova prethodnica Navi Pilaj, sudija iz Južnoafričke Republike, dobro ga je savetovala: "Ona mi je u startu dala savet da nijednoj državi ne smem naškoditi i da nijednu ne smem da favorizujem. A najveća greška koju bih mogao da počinim jeste da se bojim, posebno da se bojim da kritikujem velike zemlje."

Na otvaranju "Fondacije za mir, pravdu i bezbednost" u Hagu u septembru ove godine, Zeid je rekao: "Ja sam glas ljudskih prava, univerzalnih prava, izabran od strane svih vlada da danas kritikujem skoro sve vlade. Ja branim i unapređujem ljudska prava svake individue na celom svetu."

U svom govoru je upozorio na propagandu demagoga i populista koji šire mržnju prema strancima. Takođe i nešto što je za UN neobično, on je naveo imena, i nije samo oštro kritikovao Holanđanina Gerta Vildersa, mrzitelja islama, već je pomenuo i Donalda Trampa, Viktora Orbana, Marin Lepen, Najdžela Faraža i druge. Zeid je takođe kritikovao i populiste u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. "Branioci onoga što je dobro i ispravno su u ovom trenutku u mnogim zemljama napadani od strane rasističkih ekstremista koji dolaze na vlast ili pak žele da je zadrže, koristeći se predrasudama i obmanama na račun onih najslabijih."

Ovako jasne reči nisu svuda jedanko dobro primljene. Ruski ambasador u UN, Vitalij Čurkin se žalio generalnom sekretaru Ban Ki Munu da je visoki komesar otišao predaleko u kritici šefova država. Organizacije za zaštitu ljudskih prava su pak hvalile njegov hrabri nastup. "Naravno da imate države koje ne žele da budu pod lupom međunarodne zajednice ili nezavisnog predstavnika UN, kao na primer visokog komesara za ljudska prava", kazao je Džon Fišer, direktor ženevske kancelarije Hjuman rahts voča (HRW). Ali, upravo to je suština zadatka te službe i Zeid ga izvršava izuzetno dobro, kazao je Fišer.

Povodom ovogodišnjeg Dana ljudskih prava, vioski komesarijat je pozvao da ljude da se založe za prava drugih. "Ako se zalažaeš za ljudska prava nekog drugog", kaže Zeid, "zalažeš se na kraju i za svoja sopstvena, za univerzalna prava".

Postizanju ljudskih prava za sve, nisu samo prepreka diktatorski režimi, nacionalisti koji šire mržnju prema strancima ili religiozni fanatici, već i nedostak finansijske podrške u okviru samih Ujedinjenih nacija.

Ne možemo svima pomoći

Mada su prema Povelji UN, pored mira i razvoja, ljudska prava jedan od tri stuba Ujedinjenih nacija, samo 3,5 odsto procenta budžeta UN se izdvaja za visoki komesarijat u Ženevi. A to pokriva samo 40 odsto finansijskih potreba. Ostalo se pokriva dobrovljnim prilozima država. U praksi to izgelda ovako: nekoliko desetina država, među kojima je i Nemačka, finansiraju rad Visokog komesarijata za ljudska prava. 134 od 193 članice Ujedinjenih nacija ne plaćaju ni simboličnu sumu za finasiranje ovog komesarijata.

"Mi želimo da sve vlade izdvajaju istu sumu za Kancelariju UN za ljduska prava", kaže Loran Sover, šef za spoljne veze Visokog komesarijata za ljudska prava. "Mi smo ubeđeni da ljudska prava, kao univerzalni princip imaju i univerzalnu podršku, od strane država članica u formi dobrovoljnog priloga."

Visoki komesarijat služi i kao sekretarijat za ljudska prava koji podržava specijalne izvestitelje, nezavisne eksperte i istražne odbore, formira komisije koje nadgledaju poštovanje ljudskih prava i vodi svoje spoljne urede u brojnim zemljama.

"Šta kancelarija i visoki komesar pak urade sa tako malo resursa, koji im stoje na raspolaganju, graniči s čudom", objašnjava Džon Fišer iz HRW. Visoki komesar Zeid bi želeo da rad Visokog komesarijata za ljudska prava učini još efikasnijim. "Idealno bi bilo da u svakoj zemlji u svetu imamo po jednu kancelariju. Tako bismo bili u situaciji da brzo pošaljemo ljude, a po potrebi i novčana sredstva, da se istraže teška kršenja ljudskih prava u svim delovima sveta."

U sistemu za ljudska prava u Ujedinjenim nacijama, jasno kaže Zeid, postoji ozbiljan potencijal za poboljšanja. A ono što vidi kao najteže kad je njegov zadatak u pitanju jeste to što ne može da nađe dovoljno vremena za razgovor na primer sa izbeglicama iz Sirije. "Ponekad je teško što ljudima, koji se u mnogim zemljama nadaju našoj pomoći, iako učinimo sve što možemo, ipak ne možemo pomoći."