1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nebo nad Evropom

Ruth Reichstein6. decembar 2008.

Od 90-ih godina Evropska komisija pokušava da uvede jedinstvena pravila za kontrolu neba nad Evropom. Međutim države članice Evropske Unije se tvrdoglavo drže svojih normi.

https://p.dw.com/p/GAY7
Avion blizu aerodroma Keln-BonFoto: Maksim Nelioubin

Otkako je komisija je predstavila projekat za standardizaciju kontrole vazdušnog prostora, javila se i nova nada.Ali, namera nije nimalo jednostavna.

Kašnjenja zbog podeljenosti

Svaki avion koji sleti u Evropi ima u proseku kašnjenje od 15 minuta. To je daleko više nego, na primer, u Sjedinjenim Državama. Netačnost je delom posledica i pravne podeljenosti evropskog vazdušnog prostora. I zaista, u Evropi ne postoji samo jedna vlast koja se stara o bezbednosti na nebu, već 27. A to nije jedini problem na evropskom nebu.

Evropski komesar za transport Antonio Tahani kaže: „Danas avioni ne lete pravolinijski, već zauzimaju cik-cak kurs. U osnovi bismo mogli da skratimo te putanje između 50 i 110 kilometara.“

Vojne zone

Pored nacionalnih sistema bezbednosti postoje i mnogobrojne vojne zone, u kojima je zabranjeno letenje civilnih aviona. Piloti na putu od Berlina do Madrida moraju da prave zaobilazne rute, kako bi zaobišli vojne zone u Francuskoj i Nemačkoj. Pritom je javna tajna da mnoge od njih više nisu potrebne.

EK pokušava od kraja 90-ih da stane na put pravnoj neusaglašenosti evropskog vazdušnog prostora. U susret tome je ove godine predložila projekat pod nazivom „Jedno evropsko nebo“. Ta inicijativa podrazumeva da do 2012. sve države članice formiraju osam transnacionalnih vazdušnih blokova, koji se oslanjaju na potrebe evropskog prostora, a ne na nacionalne granice. Komesar Tahani kaže: „To je važno za zaštitu klime, ali i za građane. Nadam se da će Evropski parlament i države članice prihvatiti naš predlog još pre izbora iduće godine.“

Moguća ušteda od 10 odsto!

Kada bi avioni uvek leteli najkraćim putem, tada bi se potrošnja kerozina smanjila za deset odsto, smatra Komisija. Godišnje bi se uštedelo 2,4 milijarde evra, a emisija ugljen dioksida bi bila smanjena za 16 miliona tona.

Institucija koja bi mogla da organizuje vazdušni saobraćaj, već postoji. Zove se Eurokontrol i ima sedište u Briselu. Međutim, do sada je Eurokontrol mogla samo da predlaže nacionalnim državama najbolja rešenja za funkcionisanje avio-saobraćaja. Inicijativom „Jedno evropsko nebo“ to bi trebalo da se promeni. Tada bi odluke iz Brisela bile obavezujuće za sve.

Avio-kompanije jesu za postojanje jedinstvenog evropskog vazdušnog prostora. Međutim, da li će i države članice EU predati kontrolu vazdušnog prostora Briselu, ostaje da se vidi.