1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemačka – izgubljeni u savani

Danijel Pelc
29. maj 2021.

Situacija u Sahelu, pojasu ispod Sahare, sve je gora. Međunarodni angažman je prema ocenama stručnjaka bezuspešan. Uprkos tome, Bundestag je ove nedelje produžio mandat nemačkoj vojsci u Maliju.

https://p.dw.com/p/3u8nu
Angela Merkel u Nigeru sa predsednikom Mahmudom Jusufom i muškarcima iz plemena Vodabe, 2016.
Angela Merkel u Nigeru sa predsednikom Mahmudom Jusufom i muškarcima iz plemena Vodabe, 2016.Foto: picture-alliance/dpa/M. Kappeler

Za nemačku politiku u Sahelu, graničnom pojasu između pustinje Sahare i ostatka Afrike, crni dan je bio 18. avgust 2020. U Maliju je vojska posle višenedeljnih uličnih protesta izvršila državni udar protiv predsednika Ibrahima Bubakara Kejte.

Ibrahim Bubakar Kejta
Ibrahim Bubakar KejtaFoto: Getty Images/S. Gallup

Nemačka je htela da izbegne takve krize. Nemačka vojska – Bundesver – učestvuje u misiji Evropske unije EUTM, koja je trebalo da od vojske Malija napravi modernu, demokratsku armiju. Više od 13 000 vojnika je do sada prošlo kroz obuku.

Osim u ovom programu, Bundesver učestvuje i u mirovnoj misiji Ujedinjenih nacija u Maliju MINUSMA. Prema navodima nemačkog dnevnog lista Tagesšpigel nemačka Vlada je između 2026. i 2020. uložila 3,2 milijarde evra u civilne programe za stabilizaciju u pet zemalja Sahela. To su Mauritanija, Mali, Niger, Burkina Faso i Čad.

Povećanje nasilja

Endrju Labovič, ekspert za afrički Sahel koji radi za Evropski savet za međunarodne odnose (ECFR) kaže: “Za nemačku Vladu region ima visoki prioritet na osnovu sopstvenih spoljnopolitičkih interesa, kao i odnosa sa Francuskom i na osnovu uloge u Evropskoj uniji”.

Učestali atentati kao ovaj 12.11.2018. u mestu Gau u Maliju
Učestali atentati kao ovaj 12.11.2018. u mestu Gau u MalijuFoto: AFP/Getty Images

Međutim, to nije puno pomoglo. Broj napada islamističkih grupa u regionu se uvećao skoro sedam puta od 2017. Prema podacima Ujedinjenih nacija, na humanitarnu pomoć je upućeno 29 miliona ljudi – to je najveći broj u istoriji ovog afričkog područja.

Da li je više vojske rešenje?

Uprkos tome Nemačka insistira na kontinuitetu. U sredu (28.5.) Bundestag je produžio vojne misije Bundesvera u Maliju za još godinu dana. U misiji EUTM moglo bi biti angažovano 600 vojnika, umesto dosadašnjih 450.

Vojnik Bundesvera u Maliju, 2019.
Vojnik Bundesvera u Maliju, 2019.Foto: Imago Images/photothek/T. Wiegold

Najveći broj političara u Berlinu za sada ne vidi alternativu ovakvom angažmanu Nemačke. Zona Sahela se posmatra kao jedan od najvećih spoljnopolitičkih izazova za Evropsku uniju, naglašava Johan David Vadeful, poslanik demohrišćana (CDU) u parlamentarnoj debati u sredu:

“Za nas Evropljane tamo je puno toga na kocki. Radi se o destabilizaciji celog regiona. Preti humanitarna katastrofa, ako se Sahel prepusti terorističkim i zločinačkim bandama”.

Ipak, može li se kriza rešiti vojnim sredstvima? Eksperti kritikuju činjenicu da se evropski angažman do sada usredsredio na vojno suzbijanje islamističkih grupa.

Pregovora skoro da nema

Zemlje poput Malija su pogođene različitim sukobima, borbom za zemlju i vodu, kao i konfrontacijom različitih etničkih grupa. Denis Tul, naučni saradnik Fondacije nauka i politika i stručnjak za Sahel nedavno je na jednoj virtuelnoj diskusiji rekao: “Potrebna su nam politička rešenja na lokalnom nivou”. To bi osnažilo i civilno društvo u regionu.

Upravo na tom polju su slabosti. Na primer, u Maliju je maja 2015. tadašnji predsednik Kejta potpisao mirovni sporazum sa više naoružanih grupa, ali nije realizovao to što je dogovoreno.

Predsednik Burkine Faso Rok Kabore je prošle godine odbio da razgovara sa nasilnim grupama, iako su delovi civilnog društva upravo to tražili.

Vojska Malija, Bamako
Vojska Malija, BamakoFoto: AFP

Delovi nemačke opozicije zahtevaju da se poveća pritisak na tamošnje vlade. Političarka Zelenih Agnješka Gruber je u parlamentarnoj debati naglasila da bi mirovni procesi u regionu mogli da funkcionišu samo ako se uspostavi povoljan politički okvir. Nemačka Vlada bi prema njoj morala da “održi veći pritisak na vlade, kako bi se konačno pokrenule stvarne političke reforme”.

Nemačka vlada zahteva veći angažman

Berlin želi da se vlade zemalja G5 (Mauritanija, Mali, Niger, Burkina Faso i Čad) više angažuju. “Ključ uspeha je u rukama vlada te grupe zemalja. Molim vas da nastavite vaš rad na odgovornom državnom delovanju i borbi protiv korupcije i nekažnjivosti”, rekao je nemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas na međunarodnoj konferenciji o Sahelu u februaru ove godine.

Ljudi iz regiona ne vide za sada previše takvog državnog delovanja. Umesto toga u dve države iz ove grupe – u Maliju i Čadu - vojska je preuzela vlast. U drugim zemljama su sve glasnije pritužbe na brutalnost snaga bezbednosti. Na taj način u regionu ne može da poraste poverenje ljudi u državu.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.