1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

"Nemačka je nešto manje u opasnosti"

Kristof Hajneman, Dojčlandfunk (DLF)16. jul 2016.

I u Njemačkoj postoji opasnost od terorističkog napada. Ona nije međutim tako velika kao u Francuskoj, izjavio je ekspert za islam Gido Šteinberg u intervjuu za DLF.

https://p.dw.com/p/1JQ6j
Deutschland Spezialeinsatzkommando SEK Symbolbild
Nemački specijalciFoto: picture-alliance/dpa/G. Wendt

DLF: Gospodine Štajnberg, u kojoj meri je napad u Nici bio iznenađenje, s obzirom da je usledio nakon uspešno organizovanog Evropskog prvenstva u fudbalu?

Gido Štajnberg: Mislim da je napad bio iznenađenje za francuske službe bezbednosti jer su svi računali s tim da bi napad mogao biti izvršen tokom Evropskog prvenstva u fudbalu. Konačno u Parizu se desio napad na porodicu policajca. Moj utisak je da su se francuski političari ipak malo opustili, presrećni što je prošlo i finale, a da se ništa nije desilo. Stoga je efekat iznenađenja sigurno veoma velik.

Mogu li se ljudi uopšte zaštiti, ako pojedinac odluči da kamionom ili automobilom krene na masu ljudi?

Ne, ljudi se ne mogu zaštititi od pojedinačnih napadača, posebno ako atentatori nisu ni s kim povezani. U ovom slučaju međutim moramo pričekati da vidimo postoji li neka veza napadača sa IS-om. U većini slučajeva u Francuskoj i Belgiji, za koje smo mislili da se radi o pojedinačnom napadaču, ispostavilo da su atentatori prošli obuku IS u Siriji i da su imali kontakte i veze preko kojih su uspeli nabaviti oružje. A kada ti kontakti postoje, kada postoji komunikacija i veze sa drugim osobama i ako je atentator već poznat policiji, može da se deluje. Tako da u konkretnom slučaju moramo sačekati da vidimo šta će doneti istraga.

Da li to znači da su najveći problem za snage bezbednosti pojedinačni atentatori, koji svoj ubilački pohod sprovode, da tako kažem, "jednostavnim sredstvima" ?

Ne, ja to ne gledam tako. Najveći problem za naše službe je što imamo posla sa velikom organizacijom u Iraku i Siriji, koja je odlučna da napadne Francusku svim sredstvima i koja očito ima puno regruta. Bilo je povratnika iz Sirije koji su pričali o tome da se IS priprema za napade. Oni su stalno govorili da ima jako puno Francuza i Belgijanaca, poreklom iz Severne Afrike, koji su se vratili u domovinu i koji su ciljano pripremani da izvrše napad. U tome leži najveća opasnost za Francusku. Uz to, rekao bih, postoje pojedinačni napadači, koji možda nisu direktno povezani sa IS ali se odazivaju na poziv IS da izvode napade na civile. To je "kombinovana" opasnost, ali u organizovnom terorizmu vidim najveći problem.

Govorite o opasnosti u Francuskoj. Koliko je međutim ugrožena Nemačka?

Nemačka je, a to pokazuju događaji poslednjih mjeseci, manje ugrožena, pre svega zato što džihadisti ovde nisu tako odlučni. O tome su svedočili mnogi povratnici. Jako je puno Francuza i Belgijanaca koji su se obavezali da će se vratiti u domovinu da izvrše napad. Oni stalno spominju da njihova braća u Nemačkoj nisu tako odlučna. Kažu da su neki poslati u Nemačku da izvedu napad, ali da su se uplašili i odustali. Nisu na kraju imali hrabrosti. To ukazuje na činjenicu da je nemačka džihadistička scena struktuirana drugačije. Najpre ovde je puno manje džihadista. U Siriju je otišlo 800 mladih iz Nemačke, a iz Francuske 1700. Razlike postoje i u pogledu zemalja porekla. Mladi Nemci, koji odlaze u Siriju, su heterogena grupa. Oni su turskog, avganistanskog, nemačkog i severnoafričkog porekla. Razlog što nisu tako odlučni je što među njima nije toliko veliki broj onih, čiji roditelji potiču iz Severne Afrike. A videli smo da su mladi, poreklom iz Severne Afrike, najdinamičniji elemenat evropskog terorizma poslednjih meseci.

Arabischer Frühling und die Herausforderungen
Gido ŠtajnbergFoto: DW/S. Amri

Šta to znači za debatu koju o tome vodimo ovde u Nemačkoj?

Mislim da je moramo voditi. Primer Francuske ukazuje na opasnost. I Nemačka je u opasnosti, mada ne toliko. Ali bilo bi pravo čudo da IS ne nađe nikog ko je spreman da ovde izvrši napade. I kod nas je poslednjih meseci bilo manjih napada: u Esenu na hram Sika, napad devojke na policajca na železničkoj stanici u Hanoveru. Sve to pokazuje da opasnost u Nemačkoj postoji, čak i ako nije toliko velika.

Danijel Kon-Bendit iz Zelenih je rekao da islamski terorizam ili islamizam nemaju veze sa islamom? Može li se to tako reći?

Ne može. Smatram to sasvim pogrešnim. Naravno da to ima veze sa islamom. Ali ne neizostavno i sa 4,3 miliona muslimana ovde u Njemačkoj ili sa mnogim muslimanima u Evropi. Mi imamo posla sa terorizmom. A on počiva na ideologiji. Ta ideologija je bazirana na interpretaciji islama. Ideološka baza i motivacija je s tim u vezi odlučujuća. To se vidi pre svega po tome da je IS po pitanju upućivanja na sopstvenu ideologiju i ukazivanja na postojanje "Islamske države" veoma uspešna u regrutovanju džihadista. Jedino što je zajedničko svim regrutima - bilo da su siromašni ili bogati, više ili manje školovani, sa dobrim ili lošim šansama za budućnost - je zajednička ideologija. To je verska ideologija i naravno da ima veze sa Islamom.

Šta se mora uraditi na nivou Evrope, kako bi se te grupacije držale pod kontrolom?

Najpre se moraju aktivirati pojedinačne države i tu postoje tri stvari. Najpre moramo osigurati naše granice. Od 2015 godine, kao što znamo, to više nije slučaj. Ni koordinacija na celom Šengenskom prostoru do sada nije najbolje funkcionisala. Tu se sada moraju preduzeti odgovarajuće mere. Potom se moraju ojačati tajne službe. Moramo na vreme imati informacije o tome ko priprema napade, ko je u Siriji, a ko se vratio. I tu postoje deficiti širom Evrope. I pod tri, mi moramo uništiti organizaciju kakva je IS, kako ne bi više bila u stanju da obučava atentatore i oprema ih oružjem. To su tri najvažnije mere i ja tu vidim veliki deficit.