1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemačka kancelarka započela izbornu kampanju

14. avgust 2013.

Nakon letnje pauze, kancelarka Merkel, odlazi u jednu berlinsku osnovnu školu i drži čas iz istorije. Pred đacima govori o harmoniji. I novinarima je na kratko bilo dozvoljeno da prisustvuju, ali ne i da pitaju.

https://p.dw.com/p/19PBh
Foto: Reuters

„Kao što vidite na grudima mi piše Merkel. Ja sam domar u školi Hajnrih-Šliman na Prenclauer Bergu u Berlinu. Ali nisam ni u kakvim rodbinskim odnosima sa kancelarkom“, kaže školski domar, koji je zajedno sa brojnim školarcima oko 10 sati ujutru, dočekao nemačku kancelarku.

Rukovanje, cveće, a potom masovno fotografisanje mobilnim telefonima. Neki klinci su svoj susret sa kancelarkom odlučili da ovekoveče videom. Kancelarka-superstar se potom uputila kao učinioci. Vreme je za čas istorije.

Mini demonstracije

Bolji početak izborne kampanje, nakon odmora, kancelarka nije mogla da priželjkuje. Ipak, nedaleko od školske zgrade mini-demonstracije. Troje mladih ljudi sa transparentom „Više za obrazovanje“. Domar Merkel i par policajaca nadgledaju protest. Tu su da spreče ulazak mladih buntovnika u školsko dvorište – ako zatreba.

Školski list „Špiser“ organizovao je čas koji će održati kancelarka Merkel. Lekcija – Berlinski zid i 13. avgust 1961. godine. Mlada reporterka lista postavlja par pitanja. Omiljeni predmet? Odgovor: Jezici, nemački, matematika. Kako ste se spremali za nastavu? Obnovila sam gradivo. Da li ste uzbuđeni zbog predavanja u školi? Kancelarkin odgovor: Skoncentrisana sam. Kakav je osećaj biti ponovo u školi? Atmosfera me podseća na moje školske dane.

Kritička pitanja nisu dozvoljena

Novinarima nije bilo dozvoljeno da postavljaju pitanja, a imali su toliko toga na spisku. Od NSA-afere, preko upotrebe bespilotnih letelica, haosa u železnici, i protivkandidatu na izborima, pa do diskriminacije u školama, o čemu je upravo objavljena jedna opsežna studija. Saradnici Angele Merkel jasno su stavili do znanja novinarima-reporterima da prilike za pitanje prilikom posete berlinskog školi neće biti. „Bez rizika u izbornoj kampanji“, kaže jedan novinar.

Merkelova ulazi u učionicu. Tri minuta kamere snimaju početak kancelarkinog predavanja. Kao u nekoj TV-seriji, predsednica nemačke vlade najpre ispisuje svoje ime na školskoj tabli. Toliko su snimatelji mogli da zabeleže, sve drugo što je Angela Merkel pred učenicima rekla, ostalo je između četiri zida. „Eto kako politika nekad može da bude jednostavna i uspešna“, prokomentarisao je na kraju reporter nemačkog javnog servisa.

Intervju za javni servis

Ipak, par sati kasnije, u večernjem terminu, nemačka kancelarka je bila gost programa radija Dojčlandfunk i TV-kanala Feniks. Samouvereno i diplomatski odgovarala je na brojna pitanja. Založila se, pored ostalog, za veću parlamentarnu kontrolu obaveštajnih službi. „Mogućnosti nadgledanja postale su raznovrsnije. Samim tim je neophodno razmotriti nove mogućnosti kontrole svih tih službi u nadležnim odborima“, rekla je Angela Merkel osvrnuvši se na aferu prisluškivanja američke NSA, u kojoj ni nemački građani nisu bili pošteđeni. Kancelarka je najavila konsultacije u Evropskoj uniji, uključujući i mogućnost usvajanja dodatnih zakona, kojim bi lični podaci građana bili bezbedniji. Berlin se nada da će u tome imati podršku Pariza.

Merkelova je izrazila uverenje da nadležne službe odgovorno rade svoj posao i u interesu građana Nemačke. Potvrdila je da se sa američkim partnerima pregovara o sporazumu, koji će pružiti dodatne garancije da u budućnosti neće biti nezakonite razmene informacija.

Nemačka kancelarka je, istovremeno, ukazala na potrebu za otvorenom diskusijom o tome gde je granica između pitanja bezbednosti i zaštite privatnosti. „Pristup toj problematici bi, deset godina posle terorističkih napada u Americi i drugim državama, trebalo preispitati“, dodala je Angela Merkel.

Govoreći o krizi evra i prilikama u prezaduženoj Grčkoj, kancelarka nije želela da raspravlja. „U ovom trenutku nemam ništa konkretno da kažem o tome. Mislim da bi Grčkoj trebalo dati još malo vremena“, rekla je Merkel, pojasnivši da dodatna pomoć Atini i dalje zavisi od obećanih strukturalnih reformi u toj zemlji.

Autor: Jakov Leon
Odgovorni urednik: Ivan Đerković