1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemački Jevreji slave i Hanuku i Božić

2. decembar 2010.

Onaj ko u Dorstenu ode u Jevrejski muzej, lako može da se zapita da li se našao na pravom mestu. Jer, na prvi pogled, sve izgleda kao na klasičnom, nemačkom božićnom vašaru…

https://p.dw.com/p/QNw3
Hanukija ispred Brandenburške kapijaFoto: dpa

U Nemačkoj odavno postoji izraz Božić-Hanuka. To je fenomen koji u ovdašnjim jevrejskim porodicama postoji već 100 godina, kaže Norbert Rajhling, direktor muzeja. Hanuka i Božić često padaju u isto vreme, što je dovelo do toga.

„Asimilirani nemački Jevreji zapravo slave oba praznika. Ima jedna predivna anegdota o jedno jevrejskoj devojčici koja je, gledajući sa prozora, rekla svojoj majci: mama, i hrišćani kite jelku za Božić.“

Božić-Hanuka dakle stvarno postoji. Reč je o izrazu koji je prvobitno imao ironično značenje.

Kerzenschein und fröhliches Beisammensein an Chanukka
Foto: picture-alliance/ dpa

„Dve reči su spojene u šali. No, istorijski je fenomen da nemački Jevreji nisu želeli da se opredele za jedan od ova dva praznika, već su najradije slavili oba. Postoje karikature još iz vremena Vajmarske republike, na kojima se hanukija, svećnjak sa osam posudica, postepeno transformiše u nemačku božićnu jelku.“

Sećanje na čudo iz 164. godine p.n.e.

Hanukija je centralni simbol praznika Hanuke. Ona predstavlja sećanje na jedno čudo iz 164. godine pre nove ere: kada je uništeni hram u Jerusalimu ponovo osvojen, trebalo ga je ponovo i osveštati. Ali, zaliha ulje za menoru – svećnjak sa sedam svetiljki – bila je dovoljna samo za jedan dan. Bar tako je izgledalo. – Ali, kada je počelo da gori, gorelo je čak osam dana!... Toliko danas i traje praznik Hanuka, o kome se svakog dana pali nova sveća na osmokrakom svećnjaku – hanukiji.

Božić i Hanuka imaju dosta zajedničkih elemenata. Evangelistički sveštenik Harald Klimek prenosi da je Božić preuzeo elemente Hanuke, baš kao što je hrišćanstvo proisteklo iz judaizma:

„Hanuka je slavljena kada hrišćani još nisu ni razmišljali o Božiću. Božić kao praznik postoji od 4. veka, i ja mislim da se pri njegovom slavljenju vodilo računa i o zajedničkim korenima“.

Autori: Sandra Stalinski / Saša Bojić

Odgovorni urednik: Ivan Đerković